Sigurno vam se dogodilo: ustanete, krenete u drugu sobu po nešto – i čim zakoračite kroz vrata, praznina u glavi.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Stojite zbunjeni, gledate oko sebe i pitate se: "Po šta sam ono došao/la?"

Ne brinite, niste jedini – i nipošto niste zaboravni bez razloga. Nauka ima sasvim jasno i jednostavno objašnjenje za ovaj svakodnevni fenomen, koji se naziva efektom prolaza kroz vrata.

Šta je zapravo "efekat vrata"?

Psiholozi sa Univerziteta Notre Dame (SAD) proveli su 2011. godine eksperiment u kojem su ispitanici morali pamtiti predmete dok su se kretali kroz različite prostorije. Rezultat? Zaboravnost je bila značajno češća upravo kad bi ispitanici prošli kroz vrata – bez obzira na to koliko je informacija bila jednostavna.

Istraživači su zaključili da sama promjena fizičkog okruženja djeluje kao kognitivna barijera. Mozak registruje prelazak iz jednog "konteksta" u drugi – i automatski “osvježava” mentalni prostor za nove informacije. Nažalost, pritom često izbriše ono što je bilo na umu nekoliko sekundi ranije.

Kako to izgleda u glavi?

Vaš mozak voli funkcionisati po scenama – baš kao u filmu. Svaka prostorija, situacija ili zadatak je za njega nova "scena". Kada izađete iz jedne scene (npr. dnevnog boravka) i uđete u drugu (kuhinju), mozak automatski spremi prethodnu kao završenu – i prebacuje fokus na novu.

Zato često zaboravite zašto ste uopšte ušli u novu prostoriju. Vaš mozak je bukvalno zaključio prethodnu radnju.

Šta pomaže da se to ne dogodi?

Evo nekoliko trikova koji mogu pomoći:

Izgovorite naglas šta vam je potrebno – zvučna potvrda pomaže pamćenju.

Ponavljajte informaciju dok hodate ("trebam punjač, punjač, punjač...").

Vratite se fizički na mjesto gdje je ideja nastala – mozak se često tada "prisjeti".

Zapišite odmah – na papirić, u bilješke na mobitel ili u poruku sebi.

Niste zaboravni – samo imate mozak koji štedi energiju

Dobra vijest? Ovo nije znak starenja ni slabe koncentracije. Riječ je o tome da mozak funkcioniše vrlo štedljivo – štiti vas od gomilanja nepotrebnih informacija tako što automatski dijeli dan u "mentalne blokove". Nažalost, ponekad s time nestane i poneki bitan detalj.

Sljedeći put kad zaboravite zašto ste ušli u sobu – samo se nasmijte. Niste smušeni, samo ste živi primjer fascinantne neurološke efikasnosti.