Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost na dnevnom je redu današnje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu. Predstavnica Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Sanja Raičević istakla je da je bilo neophodno da se u zakonu koji je star 20 godina, bezbjednosni rizici i prijetnje tretiraju na drugačiji način.

Foto: YouTube screenshot/ Skupština Crne Gore 

Novina zakona o ANB-u je višeslojni sistem nadzora-nadzor elektronskih komunikacija i druge tajne mjere moći će se primjenjivati samo uz odluku predsjednika ili vijeća sudija Vrhovnog suda. Osim toga, uvodi se funkcija specijalnog kontrolora za nacionalnu bezbjednost, dok će parlament, Vlada, Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Biro za operativnu koordinaciju imati sopstvene mehanizme kontrole.

Tajno prikupljanje podataka biće ograničeno samo na slučajeve ozbiljnih prijetnji – poput terorizma, špijunaže i organizovanog kriminala – i to uz prethodno sudsko odobrenje i visok prag sumnje.

Raičević je istakla da Agencija za nacionalnu bezbjednost već pet godina radi na izradi Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te bilo neophodno da se u zakonu koji je star 20 godina, bezbjednosni rizici i prijetnje tretiraju na drugačiji način. 

Naglasila je da je kompletan zakon usaglašen sa  partnerskim službama, zatim svim nadležnim državnim institucijama, a takođe sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Raičević je napomenula da je posebno medijski ispraćen dio koji se odnosi na primjenu mjera tajnog nadzora, te da su se izuzetno male promjene  desile u dijelu ovlašćenju koja ostaju samo kod diretkora, a za skoro veći dio mjera koje su predložene isključiva nadležnost jeste predsjednika Vrhovnog suda. 

"Ono što se pojavilo u zakonu, gdje je povećan opseg mjera jeste da direktor može ali u izuzetno hitnim situacijama, u razlozima opravdanosti, kada odlaganje mjere može da onemogući postizanje cilja, pokrenuti primjenu mjere, ali to je izuzetak, a ne pravilo. Ono se mora obrazložiti većoj sudskoj instanci od koje se mora dobiti saglasnost u roku od 48 sati. Ukoliko se u roku od 48 sata ne obezbijedi saglasnost, da li vijeća sudija ili predsjednika Vrhovnog suda, kompletan materijal i podaci koji se dobiju tom mjerom se uništavaju", istakla je Raičević. 

Taj zapisnik se, kako kaže, dostavlja ili predsjedniku Vrhovnog suda ili Vijeću, u zavisnosti od toga koja je mjera pokrenuta. 

Naglasila je da se evidencije ne brišu, već one ostaju. 

"To ovlašćenje direktora koje je uvedeno je bilo i u ranijem preiodu, a sada je samo prošireno sa aspekta zaštite sistema nacionalne bezbjednosti", poručila je Raičević. 

Raičević je naglasila da je Agencija za nacionalnu bezbjednost najkontorlisaniji organ u  sistemu bezbjednosti Evropske unije i NATO saveza, jer postoje kontrole sa svih aspekata. 

“Moramo shvatiti da u sistemu nacionalne bezbjednosti pravo pojedinca ne može biti iznad prava nacionalne bezbjednosti države”,  kazala je Raičević.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra da je ovo zakonsko rješenje kontroverzno.

“Neka nam predstavnici predlagača kažu što ovo znači. Da nam iz ANB-a kažu zašto se igraju Velikog brata sa građanima Crne Gore”, kazao je on.  

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su vidjeli određene reakcije u javnosti, i da žele da razmotre i eventualna poboljšanja teksta.

“Praćenje i posmatranje na javnom prostoru uz korišćenje tehničkih sredstava, po postojećem zakonu foto-dokumentovanje vrši direktor, novim zakonom je isto to predviđeno. Posebnu pažnju je izazvao nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji se odnosi na sadržaj elektronske komunikacije. Po postojećem zakonu to je Vrhovni sud, odnosno predsjednik, a takođe po ovom je Vrhovni sud. Vidim da su posebnu pažnju izazvali podaci osaobraćaju i elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija. Ovdje je važno istaći da nje riječ o samom sadržaju komunikacije, već o statističkim podacima koji se ovdje prikupljaju”, istakao je Božović.

Nova mjera je, dodaje on, nadzor međunarodnih telekomunikacionih mjera.

“Za taj nadzor je opet predviđen predsjednik Vrhovnog suda”, istakao je Božović.

Pregled informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa lokalne samouprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja je, kako je saopšteno, nova mjera.

“Predviđeno je da time upravlja direktor, ali možemo razgovarati o tome da li sud”, kazao je Božović.

Nova mjera je pregled vozila i predmeta, a nadzor je, kaže Božović predviđen Vrhovnim sudom.