Kardiolozi sve češće upozoravaju na jedan od najopasnijih i najpodcjenjenijih problema današnjice - pretjerano sjedjenje, posebno među ljudima koji rade kancelarijske poslove.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Istraživanja pokazuju da neki zaposleni provedu i do 89 posto radnog vremena sjedeći, što ozbiljno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i prerane smrti.

Iako mnogi misle da će redovno vježbanje popraviti štetu, nauka kaže drugačije.

"Čak ni preporučenih 150 minuta sedmične fizičke aktivnosti  t nije dovoljno da se neutralizuje negativni učinci cjelodnevnog sjedenja", upozorava dr.  Ketrin Vajnberg, kardiološkinja iz njujorške bolnice Lenox Hill.

Sjedjenje "uspavljuje" tijelo i stvara savršene uslove za bolest

Kada satima ne ustajemo, naše tijelo ulazi u stanje pasivnosti. Protok krvi se usporava, mišići miruju, a metabolizam slabi. "Vaše tijelo je kao automobil - dizajnirano je za kretanje, a ne za mirovanje", slikovito objašnjava dr. Vajnberg.

Dr. Čeng-Han Čen, interventni kardiolog, dodaje da sjedilački način života otežava cirkulaciju i može dovesti do visokog krvnog pritiska, poremećaja u radu srca i stvaranja krvnih ugrušaka. A upravo su ugrušci čest uzrok moždanog i srčanog udara.

"Važno je pomjerati noge, mijenjati položaj, ustajati - jer krvni ugrušci mogu nastati već nakon nekoliko sati neprekidnog sjedenja", kaže dr.  Alfonso Voler s Medicinskog fakulteta Rutgers New Jersey.

I redovno kretanje nije dovoljno ako cijeli dan sjedite

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Čak i ako trenirate nekoliko puta nedjeljno, to ne znači da ste zaštićeni. "Tjelesna aktivnost je korisna, ali ako ostatak dana provedete sjedeći, i dalje ste u rizičnoj grupi", kaže dr. Don Vorner iz The Heart Centra u Baltimoreu.

Dodaje kako čak i 6000 koraka dnevno, što je manje od često spominjanih 10.000, može imati značajan učinak, ali to je teško postići ako sjedite osam sati dnevno.

Navika koju moramo hitno promijeniti

Rješenje ne leži u promjeni posla, već u uvođenju redovnih pauza za kretanje. Istraživanja pokazuju da samo 20 do 25 minuta lagane aktivnosti dnevno može značajno smanjiti rizik od prerane smrti - ako se rasporedi kroz dan.

"Kratke šetnje, uspon po stepenicama, istezanje - sve to pomaže u očuvanju srca", ističe dr. Čeng. Dodaje da čak i jedna do dvije minute kretanja svakih sat vremena mogu napraviti razliku.

Dr.  Valer savjetuje da u svoj raspored ugradimo podsjetnike. "Idite do aparata za vodu, prošetajte hodnikom, razgovarajte stojeći. To su male promjene, ali dugoročno čine puno."

Hodajte dok telefonirate i izbjegavajte pasivnu pauzu

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Dr. Vajnberg  preporučuje da svaki telefonski poziv iskoristite kao priliku za kretanje.

"Ako razgovarate, nemojte sjedjeti. Hodajte, istežite se - bilo kakvo kretanje je bolje nego mirovanje."

Ako ne volite alarme i podsjetnike, pokušajte stvoriti naviku: ustanite svakog punog sata, napravite nekoliko koraka ili kratko istezanje. Tih nekoliko minuta može biti presudno za vaše srce, krvne sudove i opšte zdravlje.

Svakodnevno kretanje je ključno za zdravlje

Ne trebamo ići u teretanu svaki dan, ali ne smijemo ignorisati sate provedene u sjedećem položaju. Naše tijelo nije dizajnirano za to, a posljedice se gomilaju s vremenom.

Ako radite kancelarijski posao, iskoristite svaku priliku za kretanje. Hodajte, istežite se, krećite se tokom dana. Vaše srce će vam biti zahvalno.