Dnevna šoljica kafe mogla bi da ublaži efekte određenih antibiotskih tretmana, prema novoj studiji koja analizira reakciju bakterije Ešerihije koli na kofein.
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Međunarodni tim istraživača koji stoje iza studije ispitao je 94 različite hemijske supstance i kako su one promenile E. koli: tačnije, kako su promenile sisteme koji kontrolišu šta ulazi i izlazi iz bakterijskih ćelija.
Pokazalo se da oko trećine testiranih supstanci ometa aktivnost gena povezanu sa upravljanjem saobraćajem u i iz ćelije. Ali kofein se posebno izdvojio. Doveo je do toga da E. koli apsorbuje niži nivo nekih antibiotika, uključujući ciprofloksacin.
„Naši podaci pokazuju da nekoliko supstanci može suptilno, ali sistematski uticati na regulaciju gena kod bakterija“, kaže mikrobiolog Kristof Binsfeld sa Univerziteta u Vircburgu u Nemačkoj.
Ovo je dio tekućeg istraživanja onoga što je poznato kao rezistencija na antibiotike niskog nivoa. Ne onog potpuno razvijenog, gdje se bakterije prilagođavaju da bi direktno pružile otpor ciljanim tretmanima, već suptilnijih efekata koji su izazvani promjenama u načinu na koji geni funkcionišu i načinu na koji ovi mikrobi reaguju na okruženje.
Poznato je da bakterije poput E. koli koriste adaptivne odgovore kako bi maksimizirale svoje šanse za preživljavanje u bilo kom okruženju u kojem se nađu. Ono što nije poznato su precizni biološki mehanizmi koji se koriste, a koji naučnicima mogu reći više o tome kako patogene bakterije opstaju i kako bismo mogli da ih pobijedimo.
Analiza je pokazala da određeni protein nazvan Rob igra veću ulogu nego što se ranije mislilo u kontroli onoga što ulazi i izlazi iz ćelija bakterija. Bio je uključen u oko trećinu svih promjena koje su istraživači primjetili, uključujući i one izazvane unošenjem kofeina.
„Kofein pokreće kaskadu događaja počevši od genskog regulatora Roba i kulminira promjenom nekoliko transportnih proteina u E. koli – što zauzvrat dovodi do smanjenog unosa antibiotika kao što je ciprofloksacin“, kaže biolog Ana Rita Bročado sa Univerziteta u Tibingenu u Nemačkoj.
Važno je napomenuti da se ovo istraživanje zasniva na testovima sprovedenim u laboratoriji: nije potpuno jasno kako bi ovo moglo da funkcioniše kod stvarnih ljudi, niti koliko kafe biste zapravo trebalo da popijete da biste napravili primetnu razliku u odgovoru na antibiotike, ali to je nešto što bi buduća istraživanja mogla da ispitaju.
Još jedno otkriće istraživača je da efekat slabljenja antibiotika nije primjećen kod Salmonella enterica, još jedne štetne bakterije blisko povezane sa E. koli. Čini se da se ovaj odgovor odnosi samo na određene vrste bakterija.
Postoji nekoliko načina na koje se istraživanje može nastaviti, kako bi se dobila preciznija predstava o čemu se ovde radi, ali bolje razumevanje ove otpornosti niskog nivoa na antibiotike je neophodno kako bi terapijski pristupi bili što efikasniji.
„Na osnovu ovih nalaza, predviđamo izazovan, ali neizbežan i važan zadatak u mapiranju ključnih determinanti transportnih funkcija kod različitih bakterija“, pišu istraživači u svom objavljenom radu.
Istraživanje je objavljeno u PLOS Biology.
KOMENTARI (0)