Ministarka istakla.

Foto: Vlada Crne Gore/Bojan Gnjidić, arhiva

Inicijativa za sedmočasovno radno vrijeme usmjerena je na povećanje produktivnosti i zadovoljstva radnika, bez smanjenja plata – kazala je ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić u intervjuu za Bankar. Ona je podsjetila da u Crnoj Gori radna sedmica trenutno traje prosječno 42,8 sati, što nas svrstava među zemlje sa najdužim radnim vremenom u Evropi, a istovremeno, imamo najniži rast produktivnosti u regionu, kako pokazuje analiza Svjetske banke.

-Sedmočasovno radno vrijeme je trenutno inicijativa u fazi detaljne analize i konsultacija sa svim socijalnim partnerima. Jasno je da sektori poput zdravstva, vojske i policije imaju svoje specifičnosti i zahtijevaju poseban pristup. Naš cilj nije da donosimo univerzalno rješenje bez uvažavanja realnosti svakog sektora, već da gradimo sistem koji će biti održiv, pravedan i primjenjiv – kazala je ona.

Ona je kazala da reforma Zakona o radu donosi fleksibilnije oblike angažovanja, balans između privatnog i poslovnog života i usklađivanje sa evropskim standardima, i podsjetila da direktiva o jednakim zaradama garantuje da žene i muškarci za isti ili jednako vrijedan rad imaju pravo na istu platu – ne kao privilegiju, već kao zakonsko pravo, nezavisno od dobre volje poslodavaca.  Pojasnila je i da program Garancije za mlade već bilježi prve rezultate, te da se socijalna ekonomija razvija kao nova poluga zapošljavanja i inkluzije ranjivih grupa

Najavili ste sveobuhvatnu reformu radnog zakonodavstva. Koji su ključni segmenti koji će biti promijenjeni i u kom vremenskom okviru planirate završetak procesa? Konkretno, u kojoj fazi su izmjene Zakona o radu koje uključuju rad na daljinu i fleksibilne oblike angažovanja? Da li imate povratne informacije od Evropske komisije? 

Reforma radnog zakonodavstva koju sprovodimo nije samo tehničko usklađivanje sa EU standardima, već temeljna promjena filozofije rada u Crnoj Gori. Fokusirani smo na stvaranje normativnog okvira koji će biti pravedan i konkurentan, ali i sa druge strane human, jer vjerujemo da uspješna ekonomija počiva na zdravim, motivisanim i zadovoljnim ljudima.

Upravo zato, izmjene Zakona o radu obezbjeđuju unapređenje transparentnosti radnih uslova, uspostavljaju balans između privatnog i poslovnog života, što u krajnjem doprinosi fleksiblnijim radnim uslovima na tržištu rada. Naime, navedeno zakonsko rješenje podstiče roditelje i pružaoce njege da ostanu na tržištu rada uz omogućavanje  da raspored rada prilagode svojim potrebama, u smislu davanja prava da zatraže fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati ili da rade od kuće. Ovaj Predlog zakona bio je upućen na razmatranje Evropskoj komisiji, nakon čega su nam dostavljeni komentari u cilju unaprjeđenja teksta Predloga zakona i potpune usklađenosti sa evropskim zakopnodavstvom u ovoj oblasti. Plan ministarstva je da reformisani Zakon o radu bude usvojen do kraja ove godine.

Na sastanku Pododbora za Poglavlje 19 u Briselu potvrđena je dobra dinamika našeg procesa i spremnost da Crna Gora bude među zemljama regiona koje su predvodnici u implementaciji evropskih standarda u oblasti rada.

Šta će konkretno značiti usklađivanje sa direktivama EU o jednakim zaradama za žene i muškarce i o određivanju minimalne zarade? Kada očekujete da Zakon o radu bude u potpunosti usklađen sa praksom Evropske unije?

Usklađivanje sa Direktivom o jednakim zaradama za žene i muškarce znači da će plata za isti ili rad jednake vrijednosti ubuduće biti stvar prava, a ne privilegije ili dobre volje poslodavaca. Transparentnost zarada, koju uvodimo, otkloniće prostor za diskriminaciju, ali i ojačati povjerenje zaposlenih u poslodavce i institucije. Na ovaj način šaljemo jasnu poruku da Crna Gora gradi društvo u kojem je rad cijenjen i plaćen po zaslugama, a ne po polu.

Kada je riječ o Direktivi o primjerenim minimalnim zaradama, ona podrazumijeva da minimalna zarada više neće biti samo zaštita od apsolutnog siromaštva, već instrument dostojanstvenog života svakog radnika i njegove porodice. Time se podiže i ukupni kvalitet tržišta rada i otvaraju mogućnosti za veću potrošnju i ekonomski rast.

Donošenje navedenih izmjena Zakona o radu planirano je do kraja tekuće godine. U pripremi ovog Predloga zakona, pružena jer tehnička i ekspertska podrška Međunarodne organizacije rada. Završena je javna rasprava nakon koje je tekst unaprijeđen na način što su prihvaćeni komentari, predlozi i sugestije kako od strane privrede tako i od strane zaposlenih. Sljedeći korak je da nakon unutrašnje Vladine procedure, koja je u toku, Predlog zakona uputimo Evropskoj Komisiji na komentare.

Naš cilj je da do kraja ove godine Zakon o radu bude u potpunosti usklađen sa praksom Evropske unije, čime potvrđujemo strateško opredjeljenje Crne Gore da bude dio evropske porodice država ne samo formalno, već i u kvalitetu života svojih građana. 

Uveli ste inicijativu za sedmočasovno radno vrijeme u javnom i privatnom sektoru. Kako odgovarate na bojazan poslodavaca, posebno iz građevinskog i turističkog sektora, da bi ova mjera mogla ugroziti produktivnost i prihode?

Razumijemo zabrinutost poslodavaca, ali upravo brojna evropska iskustva pokazuju da kraće radno vrijeme donosi dugoročnu korist i radnicima i privredi. Primjeri Islanda, Njemačke i Velike Britanije jasno pokazuju da radnici koji rade kraće su odmorniji, motivisaniji i produktivniji, a prihodi kompanija ostaju stabilni ili čak u većini slučajeva su u porastu. Suština nije u tome da radimo više sati, nego da radimo pametnije i organizovanije.

U Crnoj Gori radna sedmica trenutno traje prosječno 42,8 sati, što nas svrstava među zemlje sa najdužim radnim vremenom u Evropi. Istovremeno, imamo najniži rast produktivnosti u regionu, kako pokazuje analiza Svjetske banke. To znači da broj radnih sati ne garantuje produktivnost, već je ključno kako se rad organizuje i koliko su zaposleni motivisani. Kraće radno vrijeme je put ka jačoj i konkurentnijoj ekonomiji, a ne prijetnja privredi.

Da li će postojati izuzeci od ovog pravila i koje grane bi eventualno mogle biti oslobođene ove obaveze?

Sedmočasovno radno vrijeme je trenutno inicijativa u fazi detaljne analize i konsultacija sa svim socijalnim partnerima. Jasno je da sektori poput zdravstva, vojske i policije imaju svoje specifičnosti i zahtijevaju poseban pristup. Naš cilj nije da donosimo univerzalno rješenje bez uvažavanja realnosti svakog sektora, već da gradimo sistem koji će biti održiv, pravedan i primjenjiv, vodeći računa o kontinuitetu pružanja usluga u oblastima od posebnog javnog značaja.

Kako planirate kontrolisati da sedmočasovno radno vrijeme ne utiče negativno na plate zaposlenih?

Sedmočasovno radno vrijeme neće značiti smanjenje plata zaposlenih, već usklađivanje satnice i redefinisanje obračuna zarada. Naš cilj je da radnici rade manje sati, a da dobijaju istu platu, jer samo tako ova mjera ima smisla. Time šaljemo snažnu poruku da Crna Gora želi da gradi društvo zadovoljnih i produktivnih ljudi.

U Ministarstvu se kreira nova javna politika socijalne ekonomije. Želimo da upoznamo građane koji je cilj ove politike, kakav značaj ona ima i u kojoj  fazi je izrada dokumenata?

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga pokrenulo je izradu nove javne politike socijalne ekonomije, čiji je cilj otvaranje radnih mjesta uz očuvanje vrijednosti solidarnosti, jednakosti i inkluzije, posebno za teže zapošljive osobe, mlade i ranjive grupe. Do sada Crna Gora nije imala strategiju ni zakon u ovoj oblasti, što je otežavalo razvoj i podršku socijalnim preduzećima koja, pored tržišne uloge, donose društvenu vrijednost rješavajući probleme poput nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti.

Formirane su radne grupe koje rade na nacrtima Strategije razvoja socijalne i solidarne ekonomije i Zakona o socijalnoj ekonomiji, kroz konsultacije sa državnim institucijama, civilnim sektorom, socijalnim partnerima i privredom, kako bi se uspostavio jasan pravni okvir i razvila kultura partnerstva između države, biznisa i zajednice.

U kojoj fazi je sprovođenje programa Garancije za mlade u Crnoj Gori i šta biste istakli kao najznačajnije rezultate do sada?

Program Garancije za mlade trenutno se sprovodi u Bijelom Polju, Nikšiću i Ulcinju, gdje je tokom prvog kvartala 2025. godine uključeno 527 lica, od čega je skoro 54% žena, a više od 80% učesnika čine mladi od 15 do 24 godine. Posebno sam ponosna što smo posvetili pažnju ranjivim grupama, među kojima je 34 učesnika iz RE populacije, osoba sa invaliditetom i korisnika materijalnog obezbjeđenja. Već sada imamo prve rezultate – 95 zaposlenja.

U toku je priprema naredne faze koja podrazumijeva uključivanje mladih u konkretne mjere zapošljavanja, obrazovanja, pripravništva i obuka, a javni poziv za izbor izvođača mjera već je raspisan. Sve to pokazuje da Garancija za mlade u Crnoj Gori ide u pravcu evropskih standarda i da mladima pružamo realne šanse da uđu na tržište rada u roku od četiri mjeseca od registracije.

Izvor: bankar.me