Novo istraživanje kineskih naučnika otkriva da ljudsko tijelo ne stari ravnomjerno, već da dolazi do ubrzanog starenja organa i tkiva oko 50. godine života.

Foto: Ilustracija/ Pexels

"Godine od 45. do 55. predstavljaju ključnu prekretnicu: većina organskih proteoma prolazi kroz 'molekularnu kaskadnu oluju', a različiti proteini eksponencijalno rastu, što ovaj period čini kritičnim prozorom za sistemsko, multi-organsko starenje", objašnjava Liu.

Studija, objavljena na Medical News Today, pokazala je da promjene u proteinima povezanim sa starenjem i bolestima, poput kardiovaskularnih oboljenja i masne jetre, postaju značajnije upravo u toj životnoj dobi.

Istraživači su analizirali 516 uzoraka 13 različitih tkiva od 76 donora u dobi od 14 do 68 godina. "Uzorci su obuhvatili srce, krvne sudove, jetru, bubrege, pluća, probavni i endokrini sistem, mišiće, kožu, krv i imunološke ćelije. Na osnovu tih podataka stvoren je "proteomski atlas starenja" koji prati promjene više od 20.000 proteina tokom ljudskog života.

Glavni autor studije, Guang-Hui Liu, ističe da se najveće promjene dešavaju u aorti, dok faktori koje tkiva izlučuju, tzv. senokini, mogu prenositi signal starenja kroz cijelo tijelo. Promjene u ekspresiji 48 proteina povezane su s bolestima poput kardiovaskularnih oboljenja, fibroze tkiva i tumora jetre.

Stručnjaci iz SAD-a naglašavaju značaj ovog istraživanja za budućnost medicine. Dr. Cheng-Han Chen objašnjava da bolje razumijevanje starenja može pomoći u prevenciji bolesti i razvoju novih terapija, dok dr. Manisha Parulekar dodaje da ovakva istraživanja omogućavaju prelazak sa reaktivnog na proaktivni model medicine, fokusiran na zdravlje i dugovječnost.

Prema naučnicima, sljedeći korak trebao bi biti longitudinalno praćenje istih osoba tokom decenija kako bi se pratile individualne promjene proteoma i bolje razumjele razlike uzrokovane genetikom i životnim stilom.