Sunce, naša zvijezda koja je inače sinonim za postojanost, u posljednje vrijeme pokazuje iznenađujuće ponašanje koje je zaintrigiralo naučnu zajednicu.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Iako su astronomi još 2008. predviđali da ulazi u fazu relativnog mirovanja, izgleda da Sunce ima druge planove, piše Futurism.

Nova studija NASA-inih naučnika, objavljena u časopisu The Astrophysical Journal Letters, otkrila je da je Sunce prkosilo očekivanjima i postalo znatno aktivnije, bilježeći porast broja sunčevih pega i solarnih baklji.

"Svi znaci su ukazivali na to da Sunce ulazi u produženu fazu niske aktivnosti", izjavio je vodeći autor studije i NASA-in fizičar Džejmi Jasinski (Jamie Jasinski).

"Zato je bilo iznenađenje vidjeti da se taj trend preokrenuo. Sunce se polako budi."

Neočekivani preokret

Naučnici su još od osamdesetih godina prošlog vijeka primjećivali da se aktivnost na površini Sunca postepeno smiruje, a taj trend je kulminirao 2008. godine, kada je zabilježena "najslađa solarna aktivnost ikada". Na osnovu toga, predviđalo se da će se stanje mirovanja nastaviti.

Međutim, poput logorske vatre koja iznenada oživi, Sunce je naglo promenilo smjer. Tokom narednih godina zabeležen je skok u "različitim parametrima plazme i magnetnog polja", a broj sunčevih pega premašio je sva predviđanja.

Ciklusi aktivnosti i dugoročne zagonetke

Odavno je poznato da Sunce prolazi kroz periodične cikluse aktivnosti svakih 11 godina. U tom periodu, poznatom kao solarni ciklus, aktivnost raste do "solarnog maksimuma", nakon čega opada do "solarnog minimuma".

Ovaj 11-godišnji period dio je dužeg, 22-godišnjeg ciklusa poznatog kao Haleov ciklus, tokom kog Sunčevi magnetski polovi zamene mesta.

Međutim, Sunce prolazi i kroz znatno duža razdoblja mirovanja, poput onih zabilježenih između 1645. i 1715. godine, te od 1790. do 1830. godine, kada su sunčeve pjege gotovo u potpunosti nestale. S obzirom na dugotrajno smirivanje od osamdesetih godina, naučnici su očekivali sličan scenario, ali umjesto toga svjedočimo ponovnom jačanju aktivnosti.

"Ne znamo zapravo zašto je Sunce prošlo kroz 40-godišnji minimum počevši od 1790. godine", rekao je Jasinski i dodao:

"Dugoročni trendovi su mnogo manje predvidivi i još uvijek ih ne razumijemo u potpunosti."

Zašto je ovo važno za Zemlju?

Povećana solarna aktivnost direktno utiče na našu planetu. Može ometati radio komunikacije, opteretiti elektroenergetske mreže i poremetiti rad navigacionih sistema.

U vrijeme nove svemirske trke između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, praćenje solarne aktivnosti je ključno za bezbjednost svemirskih misija. Neočekivani solarni uslovi mogu oštetiti letelice i ugroziti zdravlje astronauta.

Osim praktičnih razloga, tu je i ona osnovna ljudska radoznalost. Sunce je izvor života na našoj planeti i sprečava da Zemlja postane zaleđena pustinja. Zato svaka njegova zagonetka predstavlja pitanje od egzistencijalne važnosti.