Izdavanje stanova na dan postaje sve zastupljenija praksa u glavnom gradu Crne Gore. Dok vlasnicima donosi brzu i često sigurnu zaradu, državi i tržištu nekretnina otvara niz problema – od nelojalne konkurencije, preko izbjegavanja plaćanja poreza, pa do potpunog izostanka jasne kontrole, navodi se u prilogu Dnevnika TV Podgorica.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Agenti za nekretnine potvrđuju da interesovanje raste iz mjeseca u mjesec. Cijene variraju u zavisnosti od lokacije i kvadrature.

”Garsonjera se kreće oko 35 eura, jednosoban oko 40, dok se dvosobni stanovi izdaju između 60 i 70 eura po danu. U pitanju su cijene u City kvartu, gdje je potražnja najveća. Na Starom aerodromu i Zabjelu iznosi su nešto niži – od pet do 10 eura po danu”, objašnjava agentkinja za nekretnine Marija Lekić Krunić.

Dok Crna Gora još traži model kako da reguliše kratkoročni najam, Hrvatska je već uvela nova pravila. Novinarka iz Zagreba, Marija Crnjak, za Dnevnik TV Podgorica ističe da cijene u toj zemlji najviše zavise od destinacije i sezone.

“Na Jadranu su cijene najviše. Ove godine nisu značajno rasle, ali niže od 120–130 eura za apartman sa osnovnom opremom gotovo da niste mogli naći. U Zagrebu je drugačija situacija – ondje za sedmicu dana možete iznajmiti pristojan apartman za dvoje po cijeni od oko 60 eura za noćenje”, kaže Crnjak.

Ona dodaje da je susjedna država donijela dva zakona koja su znatno postrožila uslove za kratkoročni najam.

“Prema Zakonu o građenju i održavanju zgrada, za kategorizaciju stana koji se izdaje potrebno je dobiti saglasnost dvije trećine suvlasnika. Oni koji već iznajmljuju moraće to da ishoduju u narednih pet godina. Takođe, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti jasno razlikuje domaćine, koji iznajmljuju u svojoj županiji, od onih koji to rade u zgradama gdje i ne žive”, pojašnjava Crnjak.

Za razliku od Hrvatske, Crna Gora se i dalje suočava sa sivom zonom kada je u pitanju izdavanje stanova na dan. Iako građani sve češće biraju kratkoročni najam kao način dodatne zarade, nedostatak zakonskih okvira ostavlja prostor za izbjegavanje poreznih obaveza i nelojalnu konkurenciju u odnosu na registrovane ugostitelje.

Stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se ovaj trend nastavi bez jasne regulative, država gubiti značajan prihod, dok će tržište stanova biti pod sve većim pritiskom.