Ispod časti je objavljivati privatnu komunikaciju u javnosti, a odluke pravosudnih organa neću komentarisati, kazao je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, nakon što je Osnovno državno tužilaštvo danas odbacilo krivičnu prijavu koju je predsjednik države Jakov Milatović podnio protiv Đeljošaja.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đorđe Cmilajnić 

“Nikad ne bih objavio privatnu komunikaciju, da se ne znam o čemu radi. Možda neko tako ne razmišlja. Ja lično uvijek volim da ne ponavljam greške i volim da se preispitujem, tako da neću komentarisati odluke pravosudnih organa. To su institucije koje su odvojene od političkih aktera i institucije koje treba da rade u skladu sa zakonom i Ustavom i u skladu sa onim što im njihova autonomnost dodjeljuje”, rekao je Đeljošaj u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.

Đeljošaj je takođe kazao da mu je slučaj sa Milatovićem jako teško pao.

“Nisam dugo u politici, a nisam ni malo, a ovaj slučaj mi je baš teško pao. Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće”, kazao je Đeljošaj.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju bio je veliki pritisak na pravosudne organe.

“To nije dobro. Ne bih širio dalju priču i stavio bih tačku na ovo”, zaključio je Đeljošaj.

Podsjetimo, kabinet Milatovića ranije je saopštio da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je predsjednik države Skupštini vratio Zakon o porezu na nepokretnosti na ponovno odlučivanje.

U porukama je, između ostalog, Đeljošaj napisao Milatoviću da nije trebalo da vrati zakon i da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj, te mu poručio da će dobiti odgovor kakav zaslužuje.

Đeljošaj je, s druge strane, odbacio optužbe da je prijetio i tada poručio da je Milatović vratio sporni zakon zbog, kako je tvrdio, kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora Plantaža, “kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist”.

Milatović je saopštio da je zakon vratio zbog, kako tvrdi, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.