Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU koji je najdalje odmakao u evropskim integracijama, ima sedam zatvorenih poglavlja, te do kraja godine očekuje zatvaranje još najmanje pet poglavlja, saopštio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.

Foto: arhiva, Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

Koprivica je učestvovao na visokom sastanku u okviru Berlinskog procesa „Borba protiv korupcije i dobro upravljanje na Zapadnom Balkanu: unapređenje puta ka integracijama“, koji je održan u Sarajevu.

Naveo je da Crna Gora očekuje završetak svih obaveza do kraja 2026. godine, što je, kako ističe, dobar primjer na Zapadnom Balkanu i ukazuje na konstatan preobražaj pravnog sistema u skladu sa pravnom tekovinom EU.

“Strategija za borbu protiv korupcije jeste temelj za planiranje i realizaciju antikorupcijske i politike jačanja pravnog i etičkog integriteta na svim nivoima”, navodi se u saopštenju.

Koprivica je istakao da je integritet temelj dobrog upravljanja i preduslov održivih reformi, te u tom smislu naveo kao dobar primjer da je uspostavljanje i provjera integriteta prethodila vođenju politike nulte tolerancije u odnosu na krijumčarenje cigareta, a shodno tome, dodao je da je Vlada kredibilno realizovala uništenje 1,3 miljardi cigareta u jednom postupku, što je svojevrsan rekord na nivou Evrope upravo zahvaljujući, pored snažne volje i međunarodnog partnerstva, jačanju integriteta državnih službi.

 Podsjetio je tom prilikom i da je Crna Gora potpisala i ratifikovala Međunarodni sporazum o razmjeni podataka radi provjere izvještaja o imovini, od kojeg se očekuje snažan alat u borbi protiv korupcije, poručivši da nijedna zemlja regiona ne smije biti sigurno utočište za koruptivni kapital.

“Mehanizam razmjene podataka omogućiće bržu i sigurnu provjeru vjerodostojnosti imovinskih prijava, posebno u slučajevima prekograničnih veza imovine, prihoda i povezanih lica. Time se smanjuju prostor za zloupotrebe i rizici od sukoba interesa, uz podizanje kvaliteta preventivnog rada institucija”, piše u saopštenju.

Kako su kazali, Koprivica je naveo da iskustva Crne Gore govore da zajednički napori u okviru Regionalne antikorupcijske inicijative, saradnja kroz Berlinski proces i Regionalni savjet za saradnju dovode do konkretnih rezultata u pogledu jačanja kapaciteta institucija, usklađivanja propisa i politika, kao i razmjene informacija i iskustava, te da treba ići i korak dalje u pravcu uspostavljanja zajedničkih standarda integriteta u regiji, digitalnih alata koje će služiti prevenciji korupcije i djelotvornih mehanizama za finansijske istrage i provjeru imovine.

“Integritet nije posljedica jedne odluke ili jednog propisa, već procesa jačanja pravne svijesti i demokratske kulture, zahtijeva političku volju, povjerenje, sinergiju, saradnju i slobodan sud javnosti”, navodi se u saopštenju.

Koprivica je podsjetio da je u okviru Berlinskog procesa, naglašena vladavina prava kao temelj evropskih integracija, te posebno apostrofirao i da su brojni elementi Berlinskog procesa, koji se direktno ne tiču borbe protiv korupcije, ali da su pospješili tu borbu i uopšte prevenciju korupcije, i u tom smislu naveo oblike ekonomske povezanosti i digitalnih alata u okviru Berlinskog procesa koji su redukovali prostor za interakciju službenika i građana, te time suzili prostor za korupciju.

Posebno je naglasio da Berlinski proces, kojem je Crna Gora snažno posvećena, stvara okvir i podsticajan sistem za unapređenje vladavine prava.

Kako se zaključuje u saopštenju, regionalna saradnja ne smije biti deklarativna već produktivna, a najvažniji je proizvod okruženje u kojem su odgovornost i integritet zajedničke vrijednosti.