U Crnoj Gori se o mentalnom zdravlju  još uvijek nedovoljno govori. Postojeće kampanje često su kratkotrajne i najčešće se organizuju povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, nakon čega brzo nestaju iz fokusa javnosti. Ipak, primjetan je pomak – građani su sve spremniji da otvoreno govore o sopstvenim iskustvima, potraže pomoć i informišu se.

Foto: Ilustracija/ Pixabay.com

„Stigmatizacija, strah od osude i predrasude i dalje predstavljaju značajnu prepreku. Cilj nam je da razgovor o mentalnom zdravlju postane stalna tema, a traženje pomoći znak odgovornosti i hrabrosti, a ne slabosti“, ističe dr Tea Dakić, psihijatrica u Kliničkom centru Crne Gore.

TRAŽENJE POMOĆI NIJE SLABOST, VEĆ SNAGA

Treći festival mentalnog zdravlja, koji se održava od 10. do 20. oktobra 2025. u šest gradova Crne Gore, sa najviše događaja u Podgorici, nastoji da ovu temu približi široj javnosti. Festival obuhvata predavanja, radionice i javne razgovore, pružajući priliku građanima da dobiju informacije i podršku, ali i da se upoznaju sa važnim temama prevencije i brige o mentalnom zdravlju.

Foto: IJZCG 

Uz festival, pokreće se i inicijativa „Hajde da pričamo“, koju organizuje kompanija Crossmedia u saradnji sa stručnim timom Kliničkog centra Crne Gore i partnerima, među kojima je i Institut za javno zdravlje.

„Ova inicijativa ima za cilj  da razgovor o mentalnom zdravlju postane kontinuirana tema i da traženje pomoći bude percipirano kao čin odgovornosti i hrabrosti, a ne slabosti. Program nudi informacije, savjete i podršku dostupnu svima, diskretno i bez stigme”, objašnjava dr Dakić.

ZNAK PROMJENE DRUŠTVENOG STAVA

Iako trenutno nema preciznih statističkih podataka, iskustvo u radu pokazuje postepen, ali jasan porast interesovanja, naročito među mladima i ženama.

„Sve veći broj građana obraća se za psihološku podršku, bilo kroz javni ili privatni zdravstveni sistem, savjetovališta ili digitalne platforme. To je znak da se društveni stav prema mentalnom zdravlju mijenja i da raste svjesnost da je psihološka podrška dio brige o sebi. Inicijative poput Festivala i platforme 'Hajde da pričamo' doprinose edukaciji, informisanju, destigmatizaciji i normalizaciji ovih tema kako u javnoj sferi, tako i u privatnim prostorima građana“, navodi dr Dakić.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

Institut za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore i drugim partnerima, ima ključnu ulogu u promociji mentalnog zdravlja i destigmatizaciji razgovora o psihičkim poteškoćama.

„Naš cilj je da mentalno zdravlje postane vidljivo, razumljivo i integrisano u sve sfere javnog života – od obrazovanja do kulture. Kroz programe obuke, istraživanja i javne inicijative radimo na destigmatizaciji, prevenciji i jačanju otpornosti zajednice“, ističe dr Dakić.

Festival mentalnog zdravlja je, kako navodi, najvidljivija platforma za javni dijalog o ovoj temi u Crnoj Gori i najveća manifestacija promocije mentalnog zdravlja u zajednici.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

„Okuplja stručnjake, institucije, civilni sektor, radnike u kulturi, medije i građane – i pokazuje da mentalno zdravlje nije pitanje samo ordinacija, već cijelog društva. Ove godine, pod sloganom 'Razvijamo vrijednosti'.  Festival i platforma ‘Hajde da pričamo’ zajedno čine most između javnog razgovora i individualne potrebe, između onoga što govorimo kao društvo i onoga što osjećamo i živimo kao pojedinci.“

RAZLIČITE GENERACIJE,  ISTI CILJ

Primjetne su i generacijske razlike u otvorenosti prema temi mentalnog zdravlja.

„Mladi su generalno otvoreniji za razgovor i spremniji da potraže podršku, naročito putem digitalnih kanala i društvenih mreža. Srednje generacije često balansiraju između potrebe i stigme, dok stariji građani najčešće mentalno zdravlje i dalje doživljavaju kroz prizmu 'snage karaktera' ili 'lične slabosti”.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

Ovo jasno pokazuje kolikosu edukacija i međugeneracijski dijalog važni.Zato svaka kampanja, festival i servis mora biti inkluzivna i pristupačna svim generacijama, u jeziku i formi koja dopire do različitih starosnih grupa.

Obrazovanje i informisanje u ovom području i dalje je na niskom nivou, što je posljedica dugogodišnjih neadekvatnih zdravstveno-obrazovnih politika.

“U manjim sredinama ljudi se često nerado obraćaju psihologu ili psihijatru, dok nerazvijenost servisa u mnogim opštinama dodatno otežava pristup pomoći. Ovakav kombinovani efekat stigme, nedostupnosti i nepovjerenja stvara začarani krug, u kojem mnogi odlažu traženje podrške ili od nje potpuno odustaju“, dodaje dr Dakić.

PODRŠKA PROFESIONALCIMA KAO PRIORITET

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Kada je riječ o prioritetima za naredni period, dr Dakić ističe da je najvažnije razvijati povjerenje – između građana i institucija, ali i unutar samog sistema mentalnog zdravlja.

„Bez povjerenja nema pristupa podršci i pomoći, ni prevencije, ni stvarne brige o zdravlju. Potrebno je jačati dostupnost servisa mentalnog zdravlja u svim opštinama, obezbijediti održivo finansiranje i sprovođenje strategija i programa, kontinuiranu edukaciju stručnjaka i integrisati mentalno zdravlje u sve javne politike – od zdravstva i obrazovanja, do kulture i socijalne zaštite. Uz to, moramo razvijati i programe podrške za profesionalce koji rade u ovoj oblasti, jer su oni najvredniji resurs, a briga o onima koji brinu o drugima jeste preduslov svakog održivog sistema. Naš cilj nije samo da liječimo posljedice, već da gradimo otpornost zajednice iznutra – znanjem, solidarnošću i povjerenjem“, zaključuje dr Dakić.

Piše: Višnja Cvetković