Mjesecima sam upozoravao da Ustavni sud funkcioniše na ivici kolapsa sa svega četiri od sedam sudija.D anas će se, kao rezultat partijsko-političke trgovine, možda izabrati dvoje novih sudija, što će spriječiti potpunu blokadu, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u Skupštini gdje se danas biraju sudije Ustavnog suda.

Foto: Skupština Crne Gore

Kako kaže, suštinsko pitanje ostaje.

"Da li time jačamo nezavisnost Ustavnog suda, ili ga dodatno pretvaramo u partijski sud",  pitao je Milatović.

Ustavni sud, kaže predsjednik, institucija je koja ne pripada ni jednoj vlasti, ni jednoj partiji;

"Ustavni sud pripada svim građanima Crne Gore. On je štit od samovolje većine u Skupštini i posljednja linija odbrane prava i pravde. Kada taj štit oslabi, kad postane dio političke trgovine, onda više nema demokratske države, već imamo sistem u kojem moć stoji iznad zakona. Tu moć, koja je godinama bila u rukama jedne partije, građani su pokušali da promijene 2020. godine",  naveo je on.

Ali danas, pet godina kasnije, gledamo, kaže Milatović, iste obrasce, iste fotelje, samo neke druge partije i neke druge ljude.

"A to nije promjena koju su građani željeli, niti ona za koju su glasali",  kaže.

Mjesecima je, podsjeća, upozoravao da Ustavni sud funkcioniše na ivici kolapsa sa svega četiri od sedam sudija.

Danas će se, kao rezultat partijsko-političke trgovine, možda izabrati dvoje novih sudija, što će spriječiti potpunu blokadu.Ali, suštinsko pitanje ostaje: da li time jačamo nezavisnost Ustavnog suda, ili ga dodatno pretvaramo u partijski sud?
 Jer ako u sud biramo po partijskoj formuli, tada krizu ne rješavamo; samo je odlažemo",  kazao je Milatović.

Sa druge strane, kako dodaje, ukoliko ni jedan od troje predloženih kandidata danas ne bude izabran, bio bi to uvod u potpuni kolaps sistema i podstrek za još veće političke kalkulacije do drugog kruga glasanja.

"Praktično uvod u potpunu blokadu Ustavnog suda za koju bi neko morao snositi političku odgovornost. Danas živimo u državi u kojoj se usvajaju zakoni za koje svi znamo da su neustavni, da su protivni javnom interesu, i koji će ostati na snazi jer nema funkcionalnog Ustavnog suda, a možda i nakon toga – ukoliko Ustavni sud dobije formu kakvu je imao za vrijeme prethodne vlasti", ističe on.

U državi u kojoj građanin kome je povrijeđeno pravo ne može, ističe, dobiti efikasnu institucionalnu zaštitu.

"U državi u kojoj se izbor sudija koristi kao moneta političkog potkusurivanja. Da li danas građani vjeruju institucijama? Mislim da ne vjeruju. Nažalost, ništa više nego za vrijeme prethodne vlasti.  Kao Predsjednik, iskoristio sam svoja ustavna ovlašćenja i još prije mjesec dana zatražio vanrednu sjednicu, sa jednom tačkom dnevnog reda: izbor sudije Ustavnog suda. I umjesto rasprave, dobili smo bježanje od odgovornosti",  saopštio je.

Građani, kaže, znaju da to nije bio politički potez.

"To je bila poruka: da Ustav može da čeka, da građani mogu da čekaju, kao što već pet godina čekaju pravdu i promjene",  ističe on.

Milatović: Predložio sam Mirjanu Vučinić jer je to bila odluka zasnovana na biografiji, a ne na partijskoj pripadnosti 

Predsjednik Crne Gore kazao je da je Mirjanu Vučinić predložio zbog biografije, a ne partijske pripadnosti.

"Mirjana Vučinić rođena je 1967. godine u Podgorici, gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 1989. godine. Od 1990. godine do 1992. godine radila je u Ustavnom sudu Crne Gore. U Republičkom fondu zdravstva radila je u periodu 1992-1995. godina, a dio 1995. godine radila je u Upravi za nekretnine. Te godine položila je i pravosudni ispit. U periodu od 1995-2006. godine radila je u Republičkom fondu penzijskog i invalidskog osiguranja.Od 2006. godine pa do današnjeg dana uspješno se bavi advokatskim poslom. Tokom bogate pravničke karijere Vučinić je, pored redovnog radnog angažmana, učestvovalau izradi brojne zakonske i podzakonskeregulative", naveo je Milatović.

Obavljala je, kaže on, poslove supervizora prilikom izrade planova integriteta u sudstvu i tužilaštvu i bila ispitivač u komisiji za polaganje ispita za pripravnike u sudovima i Državnom tužilaštvu (2021-2022. godina).

"Nalazi se na listi istaknutih stručnjaka Uprave za ljudske resurse za provjeru znanja, sposobnosti i kompetencija kandidata po javnim i internim oglasima za popunu radnih mjesta u državnim organima.  Navedeno ukazuje da Mirjana Vučinić posjeduje zavidno pravničko iskustvo, 35 godina iskustva u državnoj upravi, pravosuđu i advokaturi", kaže Milatović.

Njeno ime, dodaje, nije proizvod dogovora u zatvorenoj sobi.

"I upravo zato je danas vjerovatno nećete izabrati. Jer danas, u Crnoj Gori, nije problem što nemamo stručne ljude, već što ih ne biramo. Zato što i dalje mislite da je bolje imati poslušne, nego sposobne. Možda će druga dva kandidata biti izabrani. Neću o njima govoriti lično.Ali reći ću o sistemu koji takav izbor omogućava. Jer u zemlji koja želi da bude članica Evropske unije, izbor sudija Ustavnog suda ne smije biti plod političkih dogovora već isključivo stručnosti, znanja i integriteta predloženih kandidata.I zato se ne radi o tome ko će danas biti izabran. Radi se o tome kakvu Crnu Goru biramo. Da li biramo po znanju, ili po poslušnosti? Da li želimo Ustavni sud koji brani Ustav, ili sud koji brani interese pojedinaca i njihovih partija",  istakao je Milatović.

Juče je u ovom domu izglasan zakon "za koji svi znate da je protivustavan."

"Još jednom se pokazalo da realizacija trenutnih partijskih dogovora ne može da čeka i stvari se rješavaju promptno i na štetu javnog interesa. Zato danas nije u pitanju moj predlog.U pitanju je izbor svakog poslanika i to između funkcionalne države i besudne zemlje. Evropska unija se ne gradi deklaracijama, konferencijama i dogovorima iza zatvorenih vrata, već institucijama koje rade po zakonu. Bez nezavisnog Ustavnog suda, nema vladavine prava. Bez vladavine prava, nema Evropske unije. Bez pravde, nema povjerenja",  naveo je.

Brisel gleda današnju sjednicu

"Brisel gleda današnju sjednicu, ne zbog imena koja su na dnevnom redu, već zbog poruke koju ovaj dom šalje. Da li Crna Gora ima snage da bude evropska država, ili ostaje talac političkih igara? Evropa nije parola, Evropa je radna akcija. Dan po dan, zakon po zakon, reforma po reforma. I zato kažem: vrijeme je da završimo posao",  kazao je Milatović.