Bolje razumijevanje rizika od demencije može dovesti do poboljšanja u njezi i liječenju, a nova studija identifikuje vezu između promena u obliku mozga i opadanja kognitivnih funkcija – kao što su pamćenje i rasuđivanje.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Ideja je da gubljenje pamćenja, što na kraju dovodi do demencije takođe može promijeniti strukturu i oblik mozga, a praćenje ovih promjena moglo bi biti relativno jednostavan način za rano otkrivanje demencije.

Ova nova otkrića djelo su istraživača sa Univerziteta Kalifornije, Irvin (UC Irvine) i Univerziteta La Laguna u Španiji, i ona se nadovezuju na ono što već znamo o tome kako se mozak prirodno smanjuje kako starimo.

„Većina studija o starenju mozga fokusira se na to koliko se tkiva gubi u različitim regionima“, kaže neuronaučnik Nils Jansen sa Univerziteta La Laguna.

„Ono što smo otkrili je da se ukupni oblik mozga mijenja na sistematske načine, a te promjene su usko povezane sa tim da li neko pokazuje kognitivno oštećenje“, dodao je.

Tim je analizirao 2.603 MRI snimka mozga ljudi starosti od 30 do 97 godina, prateći strukturne i promene u obliku, mapirajući ih u odnosu na rezultate kognitivnih testova učesnika.

Istraživači su otkrili da proširenja i kontrakcije u obliku mozga povezane sa starenjem nisu bile ravnomjerno prisutne u svim regionima mozga, a kod ljudi koji su doživjeli određeni nivo kognitivnog pada, neravnomjernost je bila uočljivija.

Na primjer, pokazalo se da se djelovi mozga prema potiljku smanjuju sa godinama, a posebno kod onih koji su postigli niže rezultate na testovima sposobnosti rasuđivanja. Biće potrebno mnogo više podataka da bi se preciznije utvrdili ovi odnosi, ali ova studija sugeriše da postoje.

Istraživači pretpostavljaju da ključno središte memorije, nazvano entorinalni korteks, može biti pod pritiskom zbog promjena oblika povezanih sa starenjem – a to je isti region gdje se štetni proteini povezani sa Alchajmerovom bolešću obično počinju akumulirati.

„Ovo bi moglo da pomogne u objašnjenju zašto je entorinalni korteks nulta tačka patologije Alchajmerove bolesti“, kaže neuronaučnik Majkl Jasa sa Univerziteta Kalifornije u Irvinu. „Ako se stareći, mozak postepeno pomera na način koji stiska taj krhki region, to može biti pravo okruženje za nastanak oštećenja. Razumijevanje tog procesa nam daje potpuno novi način razmišljanja o mehanizmima Alchajmerove bolesti i mogućnosti ranog otkrivanja“, dodao je Jasa.

Više skeniranja mozga i preciznija mjerenja će pomoći u daljem napretku ovog istraživanja. Tim želi da istraži zašto se neka područja mozga mogu širiti sa godinama i kako se to odnosi na kogniciju.

Zaključak istraživača je da nije samo zapremina mozga važna za zdravlje i starenje, već i trodimenzionalni oblik mozga – organa koji je sastavljen od mnogih različitih regiona koji rade zajedno kako bi naš um ostao oštar i aktivan.

„Tek počinjemo da otkrivamo kako geometrija mozga oblikuje bolesti. Ali ovo istraživanje pokazuje da su odgovori koje tražimo  na vidiku – u obliku samog mozga“, navode istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.