Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija navode da svake godine, kroz tekući i kapitalni budžet, obezbjeđuje sredstva za unapređenje uslova u vaspitno-obrazovnim ustanovama, te da rade i na modernizaciji sistema grijanja.

Foto: Ilustracija, Pixabay

“U proteklih godinu dana izdvojeno je preko dva miliona eura zamodernizaciju sistema grijanja, a adaptirani su sistemi u školama širom Crne Gore, od Berana, Rožaja i Kolašina, do Podgorice, Bara i Danilovgrada", poručili su za Kolektiv iz Ministarstva prosvjete. 

Pored toga, u mnogim školama se realizuje projekat energetske efikasnosti, među kojima su JU OŠ „Jugoslavija” – Bar, JU OŠ „Srbija” – Bar, JU Gimnazija – Cetinje, JU SSŠ „Petar Lubarda” – Cetinje i JU SSŠ „Sergije Stanić” – Podgorica.

Iz resora kojim rukovodi ministarska Anđela Jakšić Stojanović, poručuju da prate poštovanje minimalnih standarda grijanja kroz redovne inspekcijske nadzore i izvještaje uprava škola, a sredstva se obezbjeđuju i za hitne intervencije u slučaju kvarova ili havarija, posebno u planinskim predjelima.

Foto: Ilustracija, Pixabay

MANJE ŽALBI, ALI PROBLEMI POSTOJE

S druge strane, iz Udruženja Roditelja poručuju da u posljednje vrijeme ima manje pritužbi, ali da se grijanje u školama ne bi smjelo dovoditi u pitanje.

„Nismo od početka ove školske godine imali prijave roditelja da se žale da nema grijanja. Imali smo nekoliko hladnih dana, ali čini se da nije bilo ozbiljnijih problema. U posljednjih godinu dana roditelji se rjeđe žale, što govori da su škole vjerovatno bolje organizovane. Ranije se znalo dešavati da kasni nabavka lož-ulja, pa da grijna sezona kasni, što direktno utiče na djecu, jer nastava u hladnimučionicama nije moguća“, kazala je za naš portal Kristina Mihailović, iz Udruženja Roditelji.

Podsjeća da se ranijih godina dešavalo da škole skraćuju časove ili ranije šalju djecu kućama zbog niskih temperatura, ali da sada očekuju da će takvih situacija biti sve manje.

„Znamo da Ministarstvo ovih dana saopštava detalje o rekonstrukcijama sistema grijanja, posebno na sjeveru, i nadamo se da će problema biti sve manje. Nažalost, u 21. vijeku pričamo o stvarima o kojima ne bi trebalo ni da razmišljamo“, zaključila je Mihailović.