Ako ujutru nemate apetit, da li je preskakanje doručka loše za zdravlje? Evo presude stručnjaka.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com

Vjerovatno ste čuli da je doručak najvažniji obrok u danu – bilo da se radi o tostu s avokadom, jajima, hljebu s namazom ili šaci žitarica pojednih na brzinu pre izlaska. Ali šta ako vaš stomak jednostavno ne zna da je vrijeme za jelo?

Mnoge osobe se suočavaju s ovim problemom, objašnjava Lizzi Pop, vanredna profesorka i direktorka programa dijetetike na Univerzitetu Vermont.

„Nije neuobičajeno niti čudno ako ujutru niste gladni“, kaže ona. U jednoj maloj studiji iz 2020. godine na 193 tinejdžera, objavljenoj u časopisu BMC Nutrition, istraživači su otkrili da samo 32% njih doručkuje tokom cele godine, upravo iz tog razloga. Dakle, ako ste u toj grupi, nedostatak jutarnjeg apetita nije nužno zabrinjavajuć, ali postoji nekoliko razloga zašto se ne budite gladni.

Prema dr Pop, možda ste manje osjetljivi na signale gladi. Takođe, hormonske promjene usljed stresa, menstrualnog ciklusa ili jutarnjeg vežbanja mogu uticati na apetit. Na primjer, adrenalin i estrogen mogu delovati kao supresori apetita, dok progesteron i testosteron imaju suprotan efekat. Intenzivna fizička aktivnost može smanjiti nivo grelina – hormona gladi – nekoliko sati nakon treninga. Možda ste, jednostavno, večerali prekasno ili previše. Ipak, svaka iznenadna promjena apetita treba da se provjeri kod ljekara ili dijetetičara.

Pokretanje metabolizma doručkom

U zavisnosti od vašeg metabolizma, rutine i načina života, moguće je da vam ujutru prirodno nije do jela. Ipak, kako kaže dijetetičarka Ana Marija Merc sa Medicinskog centra Wexner, važno je pokušati pojesti nešto unutar sat ili dva nakon buđenja, makar i mali obrok.

Postoji više razloga za to. Prvo, jutarnji obrok pokreće metabolizam i daje energiju za dnevne aktivnosti. Drugo, pruža važne nutrijente: hrana poput čija pudinga, voćnih salata ili kajgane s povrćem bogata je vlaknima, koja imaju brojne digestivne prednosti. Treće, doručak sprečava preveliku glad kasnije tokom dana. Konačno, pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, čime se izbegava poznati „pad energije posle jela“.

Za osobe s dijabetesom ili one koje uzimaju lekove uz obrok, doručak je još važniji iz zdravstvenih razloga.

Pizza za doručak?

Ukratko – ako možete, bolje je da ne preskačete doručak. Na sreću, to ne mora biti komplikovano. Kako kaže Merz, doručak ne mora da izgleda kao velika gozba s palačinkama i jajima s pančetom. Dovoljno je nešto jednostavno što sadrži ugljene hidrate, proteine, malo masti i mikronutrijente (vitamine i minerale).

Primjeri: jogurt sa granolom, ovsena kaša s bobičastim voćem, tost s puterom od kikirikija i bananom – sve su to brze i hranljive opcije. Čak i proteinska pločica može biti dovoljna za „pokretanje sistema“.

Doručak ne mora ni biti čvrst obrok – ako vam je lakše popiti nešto nego jesti, smoothie od voća i grčkog jogurta je odlična alternativa.

„Nekima je lakše da popiju nešto kad nisu posebno gladni“, kaže Merz.

Važno je samo da ono što unosite bude nutritivno izbalansirano – previše slatka hrana može izazvati skok šećera u krvi, a zatim i brzi pad energije, piše Self.