Naučnici su analizirali piramidu nezdrave hrane kako bi otkrili koje namirnice najviše štete našem mozgu.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Novo istraživanje, koje su sproveli stručnjaci sa Virginia Tech univerziteta, pokazalo je da su ultra-prerađeno meso i zaslađena pića najgori izbor za kognitivno zdravlje, a njihova redovna konzumacija značajno povećava rizik od demencije i Alchajmerove bolesti, piše Science Alert.

Detalji obimne studije

Istraživači su koristili podatke iz studije "University of Michigan Health and Retirement Study" i tokom sedam godina, od 2014. do 2020, pratili zdravlje 4.750 Amerikanaca starijih od 55 godina.

Kognitivno stanje učesnika procenjivalo se svake dvije godine kako bi se utvrdilo kako njihova ishrana utiče na funkcije mozga.

Ranije studije već su povezale ultra-prerađenu hranu (UPF) sa nizom zdravstvenih problema, uključujući gojaznost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, anksioznost, depresiju, pa čak i povećanu stopu smrtnosti.

Međutim, ovo istraživanje otišlo je korak dalje i pokušalo da odgovori na pitanje – koje su tačno namirnice najveći krivci?

Najopasnija kombinacija za mozak

Odgovor, nažalost, uključuje neke od najpopularnijih "utješnih" namirnica. Pokazalo se da su slatka pića, poput gaziranih sokova, i visoko prerađeno meso, poput onog na pici, najopasniji. Kombinacija takvih namirnica, zaključuju naučnici, predstavlja dvostruki udarac za mozak.

Za procenu kognitivnog pada, naučnici su koristili standardne testove pamćenja, poput neposrednog i odloženog prisjećanja, kao i druge zadatke poput brojanja unazad. Tokom studije, kod 1.363 učesnika razvilo se kognitivno oštećenje.

Šta kažu brojevi?

Analiza je pokazala da su osobe koje su dnevno konzumirale samo jednu dodatnu porciju ultra-prerađenih životinjskih proizvoda imale 17 odsto veći rizik od razvoja kognitivnih problema.

Zaslađena pića, poput gaziranih sokova, ledenih čajeva i slatkih voćnih napitaka, bila su tek nešto manje štetna – jedna dodatna porcija dnevno povećavala je rizik za 6 odsto.

Zanimljivo je da studija nije pronašla značajnu vezu između ukupne konzumacije ultra-prerađene hrane i povećanog rizika od kognitivnog oštećenja.

Isto važi i za druge kategorije poput namaza, slatkiša, slanih grickalica, proizvoda na bazi žitarica, mlečnih proizvoda ili gotovih jela.

Jednostavan put do zdravijeg mozga

Ovo istraživanje sugeriše da postoji jednostavan, iako ne nužno lak, način da se zaštiti zdravlje mozga: promena ishrane sa ciljem izbegavanja ultra-prerađenog mesa i gaziranih sokova.

"Postoje stvari koje možete da promjenite", ističe Brenda Dejvi, profesorka na Virdžinia Techu i koautorka studije.

"Radi se o umjerenosti, razumnosti i ravnoteži u vašim prehrambenim izborima."

Problem, međutim, leži u raširenosti takve hrane. Podaci pokazuju da je oko 65 odsto namirnica i 38 odsto pića koje su američka domaćinstva kupila 2020. godine spadalo u kategoriju ultra-prerađene hrane, koju karakteriše visok stepen industrijske obrade i prisustvo vještačkih boja, aroma i emulgatora.

Štaviše, i mlađe i starije generacije više od polovine dnevnih kalorija unose upravo iz takvih izvora.

Ključ je u vještini kuvanja

Autori studije sugerišu da bi kursevi kuvanja mogli da biudu ključna zdravstvena intervencija. Znati šta jedete i kako to da pripremite može da bude pola bitke u donošenju boljih prehrambenih odluka.

Kako zaključuje naučnik Ben Kac sa Virginia Techa: "Jedno je pratiti dijetu, ali drugo je dati ljudima vještine kuvanja za pripremu te dijete."

Iako statistike o nezdravoj hrani mogu delovati zastrašujuće, barem postoji jasna i ostvariva strategija za borbu protiv kognitivnog pada.