Crna Gora je po prvi put pokrenula emisiju državnih obveznica namijenjenu građanima, čime se otvara nova faza u razvoju domaćeg tržišta kapitala i unapređenju finansijske pismenosti.

Foto: Vlada Crne Gore/S.Matić 

Ova inicijativa Ministarstva finansija, vrijedna do 50 miliona eura, građanima omogućava da na siguran način investiraju u državu uz fiksnu kamatnu stopu od 3,75% godišnje, oslobođenu bilo kakvih poreza i naknada.

U razgovoru za Bankar, ministar finansija Novica Vuković objašnjava da je kamatna stopa pažljivo definisana na osnovu tržišnih analiza i uporedne prakse zemalja regiona, te da predstavlja „konkurentnu, ali fiskalno odgovornu ponudu“ za sve građane koji žele da ostvare veći prinos od štednje u bankama. On ističe da je riječ o instrumentu koji povezuje finansijsku korist sa društvenom odgovornošću, jer svaki uložen euro „predstavlja doprinos razvoju Crne Gore“.

Kako navodi Vuković, proces je maksimalno pojednostavljen i transparentan – obveznice će se moći upisivati u šest poslovnih banaka od 3. do 18. novembra, a u slučaju većeg interesovanja, predviđena je mogućnost proširenja emisije do 100 miliona eura. Nakon završetka emisije, Ministarstvo finansija će objaviti javni izvještaj o rezultatima, uz punu dostupnost podataka o broju i strukturi učesnika.

„Emisija obveznica za stanovništvo nije samo finansijski instrument, već i simbol povjerenja između države i građana“, poručuje ministar Vuković, naglašavajući da je cilj da ovakvi projekti postanu redovna praksa u godinama koje dolaze.

Kamatna stopa od 3,75% privukla je pažnju javnosti. Kako je ona definisana — na osnovu tržišnih analiza, referentnih stopa ili procjene interesa građana?

Kamatna stopa je pažljivo definisana na osnovu detaljnih tržišnih analiza koje je Ministarstvo finansija sprovelo u saradnji sa relevantnim institucijama. U trenutku donošenja odluke, analiza je pokazala da se kamate na štednju na period od dvije godine kod poslovnih banaka kreću u rasponu od 0,6% do 2,7%. Dakle, kamatna stopa od 3,75% predstavlja konkurentnu, ali i fer ponudu za građane, posebno kada se uzme u obzir sigurnost ulaganja, jer je država garant isplate.

Takođe smo analizirali praksu zemalja regiona i Evropske unije, gdje su slični instrumenti pokazali da građani rado ulažu u državne obveznice kada imaju jasan, stabilan i transparentan okvir. Naš cilj je bio da kamatna stopa bude dovoljno atraktivna, ali i fiskalno odgovorna.

Treba imati u vidu da se kamate na štednju u bankama oporezuju po stopi od 15%, uz dodatni prirez koji iznosi oko 15%, pa je efektivno opterećenje oko 17%. Zbog toga prinos od 3,75% na državne obveznice, koji je potpuno oslobođen poreza, zapravo odgovara kamati od oko 4,5% na bankarski depozit. To pokazuje koliko su obveznice trenutno povoljne – građani dobijaju realno veću zaradu, bez poreza i bez posrednika.

Da li očekujete veliko interesovanje građana za ovu emisiju?

Apsolutno, smatram da građani prepoznaju sigurnost koju nudi ulaganje u obveznice države. Iskustva iz regiona pokazuju da ovakav instrument brzo postaje popularan, jer omogućava građanima da, bez rizika, ostvare veći prinos od standardne štednje. U Crnoj Gori građani trenutno u štednji drže preko 2,5 milijardi eura i vjerujem da će dio tih sredstava sada biti usmjeren u investiciju koja je ne samo finansijski korisna, već i patriotski čin, jer se ulaže u sopstvenu državu.

Šta ako interesovanje premaši planiranih 50 miliona eura? Da li postoji mogućnost proširenja emisije?

Da, odluka o emisiji predviđa mogućnost proširenja do 100 miliona eura pod istim uslovima, ukoliko potražnja bude veća od očekivane. To pokazuje da smo unaprijed planirali fleksibilnost i spremnost da odgovorimo na interes građana. Naš prioritet je da proces bude fer i dostupan što većem broju učesnika.

Kako će se obezbijediti transparentnost i kontrola postupka upisa i alokacije obveznica?

Transparentnost je apsolutni prioritet. Proces će se pratiti na dnevnom nivou, biće poznato koliko je obveznica upisano, a konačan presjek će se napraviti onog dana kada ukupni iznos dosegne 50 miliona eura. Ministarstvo finansija će, u saradnji sa partnerskim bankama — NLB bankom, CKB bankom, Hipotekarnom bankom, Prvom bankom, Erste bankom i  Universal bankom  — nadzirati čitav proces.

Na taj način osiguravamo da sve bude u skladu sa zakonom, pravilima tržišta i najvišim standardima transparentnosti.

Kada građani mogu očekivati prvu isplatu kamate i na koji način će se ona realizovati?

Upis obveznica u partnerskim poslovnim bankama počinje 3. novembra i trajaće do 18. novembra. Proces je veoma jednostavan, dovoljno je da imaju račun u jednoj od šest poslovnih banaka  sa kojima smo sklopili ugovor o saradnji, da popune upisni listić i opredijele iznos koji ne može biti niži od 500 eura. Građani će, nakon prve godine, kamatu na opredijeljeni iznos,  primiti direktno na svoje lične račune, one koje su naveli prilikom upisa obveznica, dok će nakon druge godine pored kamate primiti i iznos koji su uložili Cjelokupan proces realizuje se preko partnerskih banaka, uz punu automatizaciju i maksimalnu jednostavnost, a građani će sve informacije dobijati blagovremeno.

Napominjem, da ukoliko ukupan iznos planirane emisije obveznica, ne bude upisan u prvom krugu, predvidjeli smo i mogućnost  drugog kruga upisa obveznica, u periodu od 24. do 28. novembra, koji je namijenjen svim pravnim licima koja su registrovana u Crnoj Gori. Takođe i ovaj proces  obavljaće se posredstvom poslovnih banaka.

Hoće li država objaviti javni izvještaj o rezultatima emisije?

Da, naravno. Transparentnost i povjerenje javnosti su temelj čitavog projekta. Nakon završetka emisije biće objavljeni podaci o ukupnom iznosu upisanih obveznica, broju učesnika i strukturi investitora, naravno, uz poštovanje zaštite ličnih podataka. Ti podaci biće dostupni na internet stranici Ministarstva finansija i predstavljaće važan signal o povjerenju građana u finansijski sistem države.

Koje su glavne razlike između ove emisije i onih koje država realizuje na međunarodnom tržištu?

Ova emisija je jedinstvena jer je prvi put namijenjena isključivo građanima, dok se emisije na međunarodnom tržištu plasiraju profesionalnim investitorima. Da biste bili učesnik emisije na međunarodnom tržištu, potrebno je da imate veću sumu novca za ulaganje, jer je minimalni iznos ulaganja 100 hiljada eura.

Cilj emisije obveznica za stanovništvo je da jačaju kulturu štednje, finansijsku pismenost i povjerenje građana u domaće tržište kapitala. Ovim projektom građani postaju direktni investitori u razvoj države, to je suštinska razlika i nova dimenzija odnosa između države i građana.

Koliki su troškovi emisije i ko ih snosi?

Troškovi emisije koje banke naplaćuju za ovu uslugu iznose 0,1% od upisanog iznosa, dok su troškovi za registraciju hartija od vrijednosti kod Centralno klirinškog depozitarnog društva 0,1%. Za fizička lica ove troškove pokriva Država, dok će  pravna lica ove usluge platiti o svom trošku.  To su minimalni troškovi u odnosu na korist koju  građani i država ostvaruju i fiskalno su potpuno opravdani.

Možemo li očekivati da ovakve emisije postanu redovna praksa?

Da, cilj nam je da ovo postane redovna praksa, odnosno da svake godine ponudimo građanima mogućnost da na jednostavan i siguran način ulažu u državne obveznice. Ovo je pilot projekat, ali vjerujemo da će se pokazati kao izuzetno uspješan.

Slične emisije u zemljama regiona, poput Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, kao i u zemljama Evropske unije, postale su standardni oblik saradnje između građana i države. Naša vizija je da i Crna Gora krene tim putem, modernim, odgovornim i inkluzivnim.

Kako će Ministarstvo finansija mjeriti uspjeh ove emisije?

Naš cilj je da stvorimo novu kulturu ulaganja i štednje, da građani istovremeno štede, investiraju i učestvuju u razvoju zemlje. To je suština ovog projekta i mjera njegovog stvarnog uspjeha.

„Emisija obveznica za stanovništvo nije samo finansijski instrument, već i simbol partnerstva i povjerenja između države i građana. Pozivam sve naše građane da iskoriste priliku da investiraju u sigurnost, stabilnost i budućnost Crne Gore. Svaki uložen euro doprinosi  razvoju, a građani, zauzvrat, dobijaju pouzdan prinos i osjećaj da učestvuju u izgradnji sopstvene države“, zaključio je na kraju Vuković