Iako su često bezopasne, ove takozvane "glavobolje pri fizičkom naporu" mogu ozbiljno pokvariti utisak nakon treninga i navesti vas da preispitate šta ste pogrešno uradili.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Najčešće se javljaju kao pulsirajući bol koji zahvata obje strane glave i može trajati od nekoliko minuta do više sati, a ponekad i dana. Obično se javljaju posle intenzivne fizičke aktivnosti - trčanja, plivanja, dizanja tegova ili bilo kog treninga koji dovodi organizam do granice izdržljivosti.

Podaci pokazuju da se ovaj tip glavobolja javlja kod oko 12 odsto odraslih, ali u pojedinim istraživanjima taj procenat dostiže i 25 odsto, zavisno od uzrasta, pola i nivoa fizičke aktivnosti. U većini slučajeva, glavobolje izazvane vježbanjem nisu opasne i nestaju same od sebe, često nakon nekoliko meseci redovnog treninga. Ipak, njihov uzrok nije u potpunosti razjašnjen, piše Independet.

Privremeni pritisak u lobanji

Jedna od najpopularnijih teorija je da do njih dolazi zbog promena u protoku krvi u mozgu. Tokom intenzivnog vježbanja, telo povećava dotok kiseonika i krvi u mozak, što širi krvne sudove i stvara privremeni porast pritiska unutar lobanje, a upravo taj porast pritiska može izazvati bol.

Kako se tijelo vremenom priloagodi na naport, krvni sudovi postaju elastičniji i bolje regulišu protok, pa glavobolje počinju da se javljaju ređe. Ovo bi moglo objasniti zašto se taj problem češće javlja kod ljudi koji tek počinju sa vježbanjem nego kod onih sa više iskustva. Takođe, oni koji pate od migrena imaju veću vjerovatnoću da će ih osjetiti, jer se i jedne i druge glavobolje povezuju sa sličnim vaskularnim mehanizmima.

Spoljašnji faktori, kao što su vrućina i dehidracija, dodatno povećavaju rizik. Mozak ne može da se rashladi znojenjem kao ostali djelovi tijela, pa se prilikom visokih temperatura povećava protok krvi ka mozgu kako bi se regulisala njegova temperatura. To, opet, može dovesti do porasta pritiska i pojave bola. Ako ste i dehidrirani, organizam je pod još većim opterećenjem - srce radi jače, krv se zgušnjava, a cirkulacija postaje sporija. Iako dehidracija sama po sebi nije direktan uzrok, čini vas podložnijim glavobolji.

Znaci za uzbunu

Glavobolje izazvane naporom najčešće su prolazne i ne ostavljaju trajne posledice. Ipak, u retkim slučajevima mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog stanja kao što su krvarenje u mozgu, spazam krvnih sudova, povećan pritisak unutar lobanje ili infekcija.

Trebalo bi odmah potražiti medicinsku pomoć ako je bol jak i iznenadan, ako ga prate zamućen vid, konfuzija, ukočen vrat, slabost, mučnina ili povraćanje ili ako traje duže od 24 sata bez poboljšanja.

Potpuno sprječavanje ovih glavobolja nije moguće, ali nekoliko dobrih navika može pomoći. Pored adekvatne hidratacije, preporučuje se postepeno povećavanje intenziteta vježbanja i dobro zagrijevanje pre svakog treninga.

Ako ste skloni ovim tegobama, nekoliko mjeseci zadržite lagani do umjereni tempo dok se tijelo ne navikne na fizički napor. Dobar san, uravnotežena ishrana i redovno mjerenje krvnog pritiska takođe mogu pomoći u prevenciji.