Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da pojedine predložene izmjene Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore mogu umanjiti postojeće profesionalne standarde i otvoriti prostor za zloupotrebe.

Foto: CGO

CGO cijeni pozitivnim izmjene sadržane u smjernicama za tumačenje načela koje detaljno upućuju na održavanje najviših profesionalnih i etičkih standarda, definisanje dužne novinarske pažnje, pravo na zaborav, ali i podsjećanje na pravo novinara da odbije zadatak suprotan etičkom kodeksu, te obavezu urednika da novinara obavijesti o intervencijama koje napravi u njegovom tekstu. Dalje, Kodeks je dobro dopunjen u dijelu koji se odnosi na korišćenje društvenih medija, upotrebu vještačke inteligencije i komentare na internetu.

Međutim, postoji i niz izmjena za koje CGO cijeni da su neutemeljene ili, čak, opasne u različitim aspektima.

 Takođe, iz Načela 4 se predlaže brisanje odrednice o rodnom opredjeljenju kao karakteristici koja se ne smije isticati osim ako to nije u javnom interesu. CGO cijeni da bi, u društvu u kojem su netrpeljivost i predrasude prema LGBTIQ+ zajednici i dalje prisutne, uklanjanje ove odrednice bilo korak unazad u zaštiti od diskriminacije. U smjernicama za ovo načelo upozorava se da mediji ne smiju objavljivati sadržaj koji podstiče govor mržnje po različitim osnovama i tu je zadržana karakteristika rodnog identiteta, ali je nužno da ona bude dio i samog načela.

Predložene su izmjene Načela 5 koje se odnosi na načine prikupljanja informacija. I dok sami sadržaj načela poziva na korišćenje zakonom dozvoljenih metoda u dijelu koji se odnosi na istraživanje uvodi se izmjena koja kaže da je upotreba skrivenih kamera ili drugih elektronskih sredstava za tajna istraživanja prihvatljiva samo u svrhu izvještavanja o pitanjima od značaja od javnog interesa i kada nije moguće koristiti druge metode. CGO vjeruje da je ranija formulacija koja navodi da je upotreba skrivenih kamera dozvoljena u skladu sa zakonom bolja, jer tumačenje javnog interesa može biti subjektivno, a nije dobro da to vodi kršenju zakona jer se time dovode u problem i sami novinari.

Predloženo je i da se iz Načela 6, koje govori o zaštiti izvora, ukloni obaveza novinara da provjeri motive izvora prije obećanja anonimnosti. CGO podsjeća da je u novinarskoj praksi provjeravanje motiva izvora jedna od ključnih obaveza jer može da verifikuje tačnost informacije, ali i kontekst u kojem se potencijalno ta informacija može koristiti i zbog kojeg se može dati. Provjera motiva izvora sadržana je u smjernicama za tumačenje Načela 1 u dijelu „Tretmana izvora“, što je u predloženim izmjenama dobro izvedeno, ali je potrebno tu formulaciju kao obavezu zadržati i u samom načelu.

 Dalje, CGO cijeni da promjena Načela 7, kojom bi se obaveza novinara da se „krajnje pažljivo odnosi prema privatnom životu ljudia“ zamijenila blažom formulacijom „novinar mora uzeti u obzir pravo na privatnost“, slabi zaštitu privatnosti građana u vremenu kada su informacije lako dostupne i često zloupotrebljavane. CGO žali i što nije su izvršene dopune ovog načela na način da bliže uredi izvještavanje o slučajevima nasilja u porodici i njihovih sudskih praćenja, jer dosadašnja praksa ukazuje na potrebu da se bolje zaštite prava žrtve prilikom izvještavanja.

 Iz Načela 8 se predlaže uklanjanje obaveze novinara da štite integritet pripadnika marginalizovanih i ranjivih grupa, a CGO smatra da je ta formulacija nužna, jer upravo ove grupe najčešće trpe ozbiljne posljedice senzacionalističkog izvještavanja.

Najproblematičnije su izmjene Načela 9, koje se odnosi na izvještavanje o istražnim i sudskim postupcima, kojima se predlaže da se obaveza uvažavanja pretpostavke nevinosti, dok se ne dokaže suprotno, zamijeni formulacijom „novinar ne smije unaprijed odlučivati o ishodu sudskog postupka“, uz dodavanje rečenice: „Novinari imaju dužnost i odgovornost izvještavati o različitim činjenicama i okolnostima vezanim za određeni slučaj.“ U smjernicama se daje i formulacija da će „novinari priznati da se osoba pravno smatra nevinom dok se ne dokaže njena krivica pravosnažnom sudskom odlukom, čak i ako je priznala krivicu“. Međutim, novinari nemaju mogućnost da pretpostavku nevinosti priznaju, ali imaju obavezu da je poštuju. 

 To može voditi odstupanju od zakonskih i evropskih standarda, a pogoršalo bi i sve prisutniju praksu senzacionalističkog izvještavanja o različitim fazama postupka koja podstiče klimu u kojoj javnost preuzima ulogu sudova. CGO naglašava da novinari moraju poštovati pretpostavku nevinosti dok se krivica ne dokaže pravosnažnom presudom, nezavisno od toga kakvi su stavovi pojedinačnih aktera.

 CGO poziva sve koji učestvuju u konačnom oblikovanju ovog dokumenta da pažljivo razmotri sve sugestije kako bi se osiguralo da Kodeks novinara i novinarki Crne Gore ostane zasnovan na profesionalnim, etičkim i univerzalnim vrijednostima novinarstva, u skladu s najboljom evropskom praksom. U tom kontekste, CGO će uputiti prijedloge i sugestije i autorima ovog dokumenta.

 Nacrt revidiranog Etičkog kodeksa novinara predstavljen je danas na diskusiji koju je organizovao Savjet Evrope u Podgorici, u okviru projekta „Zaštita slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori“, koji sprovodi Programska kancelarija Savjeta Evrope u saradnji s Misijom OEBS-a. Istaknuto je da je proces sproveden uz učešće samoregulatornih tijela, kao i domaćih i međunarodnih stručnjaka, s ciljem da dokument odrazi savremene izazove i promjene u digitalnom okruženju, a sve kako bi se novinarima pružila podrška u očuvanju visokih etičkih standarda i integriteta informacija u ovom zahtjevnom vremenu za profesiju.