Cijene osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori rastu već duži period, a podaci o sindikalnoj potrošačkoj korpi pokazuju da prosječna četvoročlana porodica sve teže uspijeva da pokrije mjesečne troškove.

Foto: Kolektiv.me

Prema riječima Marka Subotića iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, za portal Kolektiv.me otkriva da je  situacija zabrinjavajuća jer čak ni dvije prosječne zarade ne mogu da pokriju minimalne potrebe domaćinstva.

„Naša sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu, koja je već osma korpa koju  radimo zaredom, pokazuje da prosječna porodica u Crnoj Gori ne može da preživi sa trenutnim primanjima“.

„Mi smo preuzeli izradu korpe nakon što je Monstat odustao od objavljivanja minimalne potrošačke korpe, i napravili smo realniji prikaz troškova koji odražava svakodnevni život građana.“ naglašava Subotić.

Sindikalna potrošačka korpa, za razliku od one minimalne, obuhvata deset kategorija troškova – od hrane, odjeće i obuće do komunalnih usluga, obrazovanja i rekreacije. U izradi su, kako navodi Subotić, koristili smjernice Instituta za javno zdravlje, koji su definisali prosječne kalorijske potrebe i nivoe fizičke aktivnosti odraslih i djece.

Hrana „gura“ korpu naviše

Najveći rast u trećem kvartalu zabilježen je u kategoriji prehrambenih proizvoda. Troškovi hrane su porasli za 15 eura, a sada čine gotovo trećinu ukupne vrijednosti korpe – oko 645 eura.

„Cijene hrane rastu već tri kvartala zaredom. Zato smo mjesecima tražili da se uvede akcija limitiranih cijena, ali je ta mjera kasnila i nije obuhvatila dovoljan broj proizvoda obuhvaćen“, istakao je Subotić.

U sindikalnu potrošačku korpu uključeni su i troškovi godišnjeg odmora – sedmodnevnog ljetovanja za četvoročlanu porodicu, koji u hotelima niže kategorije ne može biti ispod 1.620 eura. Kada se taj iznos raspodijeli na 12 mjeseci, dodaje se još oko 135 eura mjesečno na ukupne troškove.

Subotić upozorava da su cijene hrane, posebno mesa, voća i povrća, nastavile da rastu i nakon ljetnje sezone.

„Ekstremni rast cijena voća i povrća vidjeli smo još tokom pandemije, a i danas su tržišne cijene slobodno formirane, bez prave kontrole. Na tržištu imamo nekoliko velikih trgovačkih lanaca koji praktično diktiraju cijene, i tu se jasno vidi element dogovora, odnosno oligopola“, naglasio je on.

Komunalije i računi sve veći

Pored hrane, rast su zabilježili i troškovi komunalija – struje, vode i režija – koji su porasli za oko 10 eura mjesečno.

„Više od polovine građana u Crnoj Gori prima platu blizu minimalne, a oko 70 odsto ima zaradu do prosječne. „Nažalost, u Crnoj Gori se ne izračunava medijalna zarada, a bez tog podatka ne možemo govoriti o stvarnom standardu. Prosječna plata ne odražava realnost, jer veliki broj građana prima manja primanja od tog iznosa“, objašnjava Subotić.

Bez luksuza, samo osnovne potrebe

Sindikalna potrošačka korpa ne uključuje luksuzne proizvode poput  posjedovanje automobila, alkoholnih ili duvanskih proizvoda, već samo osnovne troškove života – uključujući i mjesečne karte za gradski prevoz na teritoriji Podgorice

„Za nepune dvije godine sindikalna korpa je porasla za više od 225 eura. Standard građana je urušen, a radnici su prinuđeni da rade prekovremeno da bi preživjeli“, istakao je Subotić.

Prema njegovim riječima, „Crna Gora je odmah iza Turske po broju radnih sati. Zalažemo se da se to promijeni – da radnik ima vrijeme za porodicu, odmor i lični razvoj. Slobodan vikend ne bi smio da bude privilegija, već pravo svakog zaposlenog."

„Apelovali smo da se unaprijedi kvalifikacija radne snage i da država pomogne domaću proizvodnju, posebno u poljoprivredi i mesnoj industriji. Samo tako se može smanjiti uvoz i osigurati stabilnost cijena“, dodao je Subotić.

Uspjesi i novi zahtjevi sindikata

Subotić je naglasio da su mnogi zahtjevi Unije slobodnih sindikata u prethodnom periodu ipak uslišeni – među njima povećanje minimalne zarade i penzija, što je, kako kaže, važan korak ka smanjenju socijalnih razlika.

„Zadovoljni smo što je dio naših inicijativa prepoznat – posebno kada je riječ o rastu zarada i penzija. Ipak, to je tek početak, jer troškovi života i dalje rastu brže od primanja“, dodao je.

Unija trenutno, u saradnji sa nadležnim institucijama, radi i na izradi modela socijalnog kartona, koji bi omogućio da pomoć države stigne do najugroženijih građana.

„Socijalni karton je ključan da bi se identifikovale porodice koje zaista nemaju minimalne uslove za život. Samo na osnovu preciznih podataka možemo usmjeriti pomoć tamo gdje je najpotrebnija“, navodi Subotić.

Podaci sindikalne potrošačke korpe jasno pokazuju da životni standard građana Crne Gore ne prati rast cijena. Dok troškovi iz mjeseca u mjesec rastu, mnogi građani i dalje ne mogu da priušte osnovne životne potrebe. Prema riječima Marka Subotića,” jedino sistemske mjere – jačanje domaće proizvodnje, kontrola cijena i veće plate – mogu vratiti ravnotežu između zarada i stvarnih troškova života.