Pitanje neradne nedjelje ponovo je u fokusu javnosti, kako među poslodavcima i sindikatima, tako i među građanima koji već šest godina uživaju u ovom zakonskom rješenju u Crnoj Gori. Dok jedni smatraju da bi ukidanje zabrane rada nedjeljom donijelo veći promet i fleksibilnost tržišta, drugi ističu da je očuvanje neradne nedjelje važno za očuvanje prava radnika i njihovog porodičnog života.

Foto: Ilustracija /Kolektiv.me

O ovoj temi ranije je za naš portal Kolektiv.me govorio Marko Subotić, ističući pozitivne efekte koje je neradna nedjelja imala na sve strane:

"Vidjeli smo u proteklih šest godina, koliko traje neradna nedjelja, da niko nije bio na gubitku – zaposleni su konačno imali dan za porodicu, a trgovinski lanci su u tom periodu povećali profit tri do četiri puta, ako ne i više" sapšteno je za portal Kolektiv.me.

U Crnoj Gori, neradna nedjelja u trgovini uvedena je još 2019. godine. Zakon jasno propisuje da prodajni objekti moraju biti zatvoreni, osim u slučajevima nužnih usluga poput apoteka i benzinskih pumpi. Poslodavci koji prekrše zabranu suočavaju se s kaznama, dok radnici u sektorima koji smiju raditi imaju pravo na dodatnu naknadu.

U zemljama regiona situacija povodom neradne nedjelje zavisi od države do države. Tako u Srbiji za sada nema zakon koji zabranjuje rad trgovinom nedjeljom. Trgovci mogu raditi bez ograničenja, a pitanje dodatne naknade ili slobodnog dana prepušteno je internim pravilnicima ili kolektivnim ugovorima. Iako sindikati povremeno pokreću inicijative za neradnu nedjelju, one još uvijek nisu usvojene.

U Bosni i Hercegovini, situacija zavisi od entiteta i lokalnih odluka. Federacija BiH je usvojila izmjene koje predviđaju neradnu nedjelju za radnike u trgovini, s mogućnošću izuzetaka koje odobravaju opštine. Time se BiH pridružuje trendu zemalja koje žele jaču zaštitu radnika u maloprodaji.

Hrvatska je otišla najdalje u tom pravcu. Od 2023. godine, trgovine u toj zemlji ne rade nedjeljom, osim 16 nedjelja godišnje koje poslodavci mogu sami odabrati. Izuzeci su trgovine u turističkim zonama, na benzinskim pumpama, aerodromima i stanicama. Odluka je izazvala podijeljene reakcije – podršku sindikata, ali i kritike dijela poslodavaca.

U Sjevernoj Makedoniji, nedjelja je od 2022. godine zakonom proglašena neradnim danom za većinu sektora. Ipak, određene djelatnosti koje zahtijevaju neprekidan proces rada, poput energetike, transporta i zdravstva, mogu raditi uz obavezne dodatke i kompenzacione odmore.

Na Kosovo i u Albaniji, rad nedjeljom nije zakonski zabranjen, ali su poslodavci obavezni da poštuju pravo radnika na odmor i povećanu platu za rad vikendom. U praksi, većina trgovina i ugostiteljskih objekata radi nedjeljom, posebno u turističkim područjima i glavnim gradovima.

Foto: Ilustracija /Kolektiv.me

Što se tiče zemalja Evropske Unije situacija varira od države do države

U Austriji, radna sedmica je strogo regulisana Zakonom o radnom vremenu. Zaposleni imaju pravo na najmanje 36 sati neprekidnog vikend odmora, koji mora obuhvatiti i nedjelju. Ipak, rad nedjeljom nije u potpunosti zabranjen – dozvoljen je u sektorima gdje je to nužno, poput transporta, zdravstva i turizma.

Francuska i dalje njeguje princip nedjeljnog odmora kao zakonskog pravila. Trgovine i većina preduzeća tada su zatvoreni, osim ako lokalne vlasti ne izdaju posebne dozvole za rad određenih nedjelja godišnje. Radnici koji pristanu da rade nedjeljom imaju pravo na dodatne naknade ili slobodne dane, a odbijanje rada ne smije biti sankcionisano.

U Norveškoj, zakon je još stroži. Rad nedjeljom generalno je zabranjen, osim ako priroda posla zahtijeva neprekidan rad – kao što su bolnice, hoteli ili javne službe. Zaposleni koji ipak rade tog dana imaju zakonsko pravo na odmor i kompenzaciju tokom sedmice.

Slično uređenje postoji i u Belgiji, gdje je „Sunday rest“ pravno zaštićen. Nedjelja je dan obaveznog odmora, a rad je dozvoljen samo u posebnim slučajevima i sektorima. Svaki zaposleni koji radi nedjeljom ima pravo na kompenzacijski odmor i dodatnu naknadu, što se često uređuje kolektivnim ugovorima.

Dok zapadnoevropske zemlje već decenijama štite nedjelju kao dan odmora, balkanske ekonomije balansiraju između socijalne pravde i ekonomskih potreba. U zemljama koje zavise od turizma i trgovine, potpuno zatvaranje nedjeljom često se doživljava kao luksuz koji privreda određenih balkanskih zemalja ne može priuštiti.

 

Foto: Ilustracija /Kolektiv.me 

Piše: Marko Kovačević