Analitičari i mediji u EU istovremeno postavljaju pitanje da li se zapadna vojno-finansijska podrška i evropski put Ukrajine mogu nastaviti ako korupcionaški skandal u samom vrhu vlasti traži hitan odgovor na to da li u toj ratom zahvaćenoj zemlji djeluju i mogu djelovati pravna država i demokratske ustanove.

Foto: Ilustracija.me

Evropska unije je dala i daje stotine milijardi erua Ukrajini da izdrži u ratu s Rusijom.

A skandal s pronevjerom preko sto miliona eura je pokazao da su predsjedniku Zelenskom blizak biznismen i ministri pravosuđa i energetike bili upleteni upravo u krađu dijela novca namijenjenog održavanju energetske strukture koju žestoko napadaju i uništavaju ruski vojni dronovi.

Popravka energetske mreže je presudna za snabdijevanje stanovništva u vrijeme kad je zima i ukrajinski dnevnik Espreso to poredi sa "samoubistvom i izdajom".

Espreso gnjevno piše da je u "srcu korupcionaškog skandala nuklearna elektrana Hmeljnicki" koja trpi teške ruske udare.

I postavlja pitanje "gdje je obećana zaštita kad se u sportskim torbama pronađu svežnjevi eura i dolara, očigledno namijenjeni nečem drugom, a ne čuvanju nas od zime i naših trupa u Pokrovsku", najtežoj tački na frontu.

Neki komentatori smatraju da je i položaj predsjednika Zelenskog uzdrman i upozoravaju, poput italijanskog lista Korijere dela sera, da "dok Rusi napreduju na bojnom polju, korupcija slabi unutrašnji front, a i Trampova adminjistracija tu gura klipove u točkove".

"Predsjednik Zelenski", primjećuje milanski dnevnik, "u prošlosti je bojkotovao rad istražnih vlasti, a sad podržava istragu i traži da se ‘sve raščisti’".

U analizama se postavlja i pitanje da li i kako Ukrajina, kad se sve ima na umu, može nastaviti postupak ka članstvu u EU.

Sad korupcija u samom vrhu vlasti "to jako podriva", smatra portugalski dnevnik Vizao i podsjeća da je "od početka rata prava rijeka novca upućena u tu zemlju".

"Saveznici moraju dobiti na uvid brza objašnjenja, jer će inače svaka potpora biti zamrznuta...a Ukrajina mora dobiti novu vladu", kaže Vizao.

S takvom ocjenom je saglasan i ukrajinski medij Džekalo Tišnja koji predočava da je sadašnja kriza u zemlji posljedica "vršenja vlasti bez izbora i to je dovelo do degeneracije".

Ukrajinski medij smatra da Zelenski "mora prepustiti vlast stručnjacima na temelju ustavnih ovlašćenja, obnoviti nezavisnost parlamenta, pokrenuti pravosuđe kroz pošten izbor, a osloboditi se obavještajnih službi".

Vidnu pažnju je u medijima dobila i poruka njemačkog kancelara Fridriha Merca Zelenskom, u kojoj se zahtijeva odlučna bitka protiv korupcije.

Kancelar Njemačke, koja najviše novca daje Kijevu, telefonom je Zelenskom takođe stavio do znanja da mora "odlučno nastaviti i druge reforme, posebno one na polju vladavine prava".

Bečki dnevnik Kronen cajtung smatra da je ohrabrujuće to da je u Ukrajini ipak djelovanjem istražnih organa otkrivena ova dosad najveća pronevjera u srcu režima.

I njemački dnevnik Velt vidi da "postoji otpornost civilnog društva u Ukrajini, jer su oni masovnim protestima primorali Zelenskog da očuva nezavisnost Nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije".

Zato smatra da "Ukrajincima jeste bitno da nastave put ka Evropi i evropskim vrijednostima".

Ugledni njemački portal Eurointelidžens ima sumorno viđenje onoga šta Evropska unija može učiniti i navodi da je "EU sebe stavila u položaj da više nema visokih diplomatskih kanala s Putinom".

"Time je sebe izbacila iz procesa pregovora o posleratnom r,ešenju", kako kaže i zaključuje da će EU i dalje zavisiti od američke podrške, "u čemu nema otklona kad je u pitanju stav Trampove administracije".