Astronomi koji koriste svemirski teleskop Džejms Veb možda su otkrili prve zvijezde u svemiru, takozvane zvijezde populacije tri.
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Ove drevne zvijezde mogle bi nam otkriti važne detalje o tome kako nastaju galaksije.
Pomoću teleskopa Džejms Veb i fenomena koji je još Albert Ajštajn predvidio, naučniici su uočili tragove ovih najranijih zvijezda u udaljenom skupu nazvanom LAP1 B, koji se nalazi oko trinaest milijardi svjetlosnih godina od Zemlje. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Astrophysical Journal Letters.
Zvijezde populacije tri, koje se ponekad nazivaju tamnim zvijezdama, smatraju se prvom generacijom zvijezda nastalih nakon Velikog praska. Prema teoriji, vodik i helij spajali su se s tamnom materijom stvarajući goleme zvijezde milion puta veće mase od Sunca i čak milijardu puta sjajnije.
Istraživači imaju nekoliko razloga vjerovati da su zvijezde otkrivene teleskopom Džejmsa Veba upravo ove vrste, objašnjava Eli Visbal, rukovoditelj studije i profesor astrofizike na Univerzitetu u Toledu, u izjavi za Live Science, prenosi nova.rs.
Na primjer, svjetlost koju su zvijezde emitirale i apsorbirale pokazala je tragove vrlo energičnih fotona, što se podudara s očekivanjima za populaciju tri. Zvijezde su, između ostalog, iznimno velike - svaka otprilike sto puta masivnija od Sunca - što odgovara teorijskim izračunima.
Ako se otkriće potvrdi, ovo bi bilo prvo izravno opažanje ovih prastarih zvijezda.
Space breakthrough: Astronomers using the James Webb Telescope may have just spotted the universe’s first stars — 13 billion years old!
— Epoch - Global (@epochglobalnews) November 7, 2025
The system, LAP1-B, fits the profile of Population III stars — massive, bright, and made only of hydrogen and helium.
We’re seeing cosmic… pic.twitter.com/2x99qENiip
Postojale su i ranije sumnje da je teleskop Džejms Veb možda uočio zvijezde populacije tri. U 2024. objavljeno je istraživanje koje je ukazalo da su one možda viđene u galaksiji GN-z11, nastaloj oko četiri stotine trideset miliona godina nakon početka svemira.
Ipak, nova studija tvrdi da jedino promatranje LAP1 B ispunjava sva tri ključna teorijska uvjeta. Prvo, da je nastao u okruženju siromašnom metalima, sastavljenom uglavnom od vodika i helija, s temperaturom pogodnom za formiranje zvijezda. Drugo, da su zvijezde nastale u malom zvjezdanom jatu s nekoliko izuzetno masivnih zvijezda. Treće, da raspodjela masa odgovara matematičkom modelu koji opisuje kako se mase zvijezda raspoređuju u novonastaloj populaciji.
Ipak, nova studija tvrdi da jedino promatranje LAP1 B ispunjava sva tri ključna teorijska uslova. Prvo, da je nastao u okruženju siromašnom metalima, sastavljenom uglavnom od vodika i helija, s temperaturom pogodnom za formiranje zvijezda. Drugo, da su zvijezde nastale u malom zvjezdanom jatu s nekoliko izuzetno masivnih zvijezda. Treće, da raspodjela masa odgovara matematičkom modelu koji opisuje kako se mase zvijezda raspoređuju u novonastaloj populaciji.
Svemirski teleskop Džejms Veb bio je ključan za ovo otkriće zahvaljujući svom velikom zrcalu koje omogućuje promatranje nevjerovatno udaljenih objekata.
Još važniji bio je učinak gravitacijskog lećenja, koji nastaje kada iznimno masivan objekt zakrivljuje prostor oko sebe. Kada se točno iza njega nalazi drugi objekt, svjetlost tog udaljenog izvora se iskrivi i pojača. Taj efekt znanstvenici nazivaju Einsteinov prsten, jer je upravo Einstein predvidio kako će izgledati.
U ovom slučaju, bliži skup galaksija nazvan MACS J0416 našao se na pravom mjestu i pojačao svjetlost udaljenog LAP1 B, što je omogućilo njegovo otkrivanje. Teleskop je također zabilježio i emisijske linije zvijezda. One su nastale u ultraljubičastom dijelu spektra, ali su se zbog širenja svemira rastegnule u infracrveni dio, gdje ih teleskop Džejms Veb najbolje registrira.
Osim znanstvenog uzbuđenja zbog mogućeg otkrića prvih zvijezda, LAP1 B može nam pomoći bolje razumjeti kako su galaksije nastajale. Zvijezde populacije tri, prema teoriji, nastajale su u malim strukturama tamne materije koje su kasnije postale temelji većih galaksija. Zato nam one govore mnogo o najranijim fazama formiranja i razvoja galaksija i o tome kako su se prvi put pojavili teži elementi u svemiru.
KOMENTARI (0)