Ministarstvo pomorstva je aktivno učestvovalo u rješavanju nagomilanih problema Crnogorske plovidbe i u više navrata spasilo kotorsku kompaniju, saopštio je resorni ministar Filip Radulović i dodao da je prodaja njenih brodova bila nepopularna, ali jedina moguća mjera. Ministar je to kazao na kontrolnom saslušanju na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, na temu prodaje brodova "Kotor" i "21. maj" danskoj kompaniji "Navision Group" za ukupno 13,2 miliona dolara.

Foto: arhiva, Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

"Sve ostalo bi predstavljalo nezakonitu državnu pomoć, nešto u što nijesmo bili spremni da uđemo“, rekao je Radulović na konsultativnom salsušanju na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju finansije i budžet, na temu prodaje brodova "Kotor" i "21. maj" danskoj kompaniji "Navision Group" za ukupno 13,2 miliona dolara.

On je kazao da je Crnogorska plovidba od osnivanja loše poslovala.

“Bilo je pitanje dana kada će ovakva sudbina zadesiti Crnogorsku plovidbu. Zapao mi je vruć krompir, preuzeo sam odgovornost i nije mi bilo milo da donesem ovakvu odluku”, naveo je Radulović.

On je predstavio rezultate poslovanja kompanije od 2010, pojedinačno po godinama, gdje je evidentno da je preduzeće duže poslovalo u minusu, nego u plusu.

"Mislim da je krajnje nekorektno i nefer da se spočitava meni, mom Ministarstvu i ovoj Vladi krah Crnogorske plovidbe i to neću dozvoliti“, poručio je Radulović.

On je hronološki izložio stvari koje su se dešavale i uticale negativno na poslovanje kotorskog preduzeća.

Radulović je rekao da u svim tim situacijama, uloga Ministarstva nije bila izvršna, već je zadatak tog resora da nadzire pomorsku privredu.

“Ja ne mogu da budem i ministar i predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidbe i član Odbora, i izvršni, finansijski i tehnički direktor, ali svakako smo uskočili da pomognemo i spasimo kompaniju”, kazao je Radulović.

On je podsjetio da kompanija, kada joj je Prva banka blokirala račun, nije mogla da izmiri mjesečne zarade posade, gorivo, lučke takse, potrošni material i namirnice.

“Došlo je do potpune paralize Crnogorske plovidbe na dan kad je Prva banka blokirala njen račun. Mi smo i tada mogli da kažemo da to više nije naš problem, ali smo i to riješili i račun je odblokiran”, dodao je Radulović.

Nakon toga su, kako je rekao, radili na rješavanju problema nelikvidnosti kompanije.

"Tu smo predložili ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji između Barske i Crnogorske plovidbe i to je bio odličan potez, jer je taj ugovor spiječio uvođenje stečaja u Crnogorsku plovidbu. Da je uveden stečaj, što smo mi spriječili, država bi dobila nula eura”, tvrdi Radulović.

Predstavnik nevladine organizacije (NVO) Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore, Aleksandar Niković, kazao je da su konsultativno saslušanje predložili jer postoje indicije o nepravilnostima, mogućoj nezakonitosti i netrasparentnosti u postupku prodaje dva broda Crnogorske plovidbe.

“Radi se o državnoj imovini velike vrijednosti. Mi u Udruženju smatramo da je očuvanje državne plovidbe morao biti starteški interes Crne Gore. To nije pitanje reputacije i tradicije, već i ekonomskog uticaja i međunarodne prepoznatljivosti Crne Gore”, rekao je Niković.

On je naveo da je Crna Gora mala zemlja, ali velika u pomorskom svijetu, jer ima izuzetnu tradiciju i stručne i profesionalne ljude.

Izvršni direktor Crnogorske plovidbe, Vladimir Tadić, saopštio je da se od stupanja na dužnost početkom februara susreo sa brojnim problemima koji su se odnosili na dugovanja brodova.

„Kao izvršni direktor sam u takvoj situaciji bio da više sa najamninama nijesam mogao da funkcionišem da snabdijevam brod rezervnim djelovima, hranom i da isplaćujem redovno plate za oba broda. Dolazi do blokade Prve banke sredinom aprila, koja je trajala 20 dana“, rekao je Tadić.

On je naveo da su tada ušli u drugi mjesec sa dugovanjima, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo kod posade, kada su izgubili autoritet i više nijesu imali korektnu saradnju sa posadom broda Kotor.

„Nakon saglasnosti Vlade naš račun se odblokirao, međutim opet nijesmo imali novca da isplatimo plate posadi. Sklapa se sporazum sa Barskom plovidbom koja nam pozajmljuje 350 hiljada dolara“, kazao je Tadić.

On je objasnio da je nakon toga došlo do problema sa glavnim motorom.

„Brod je izgubio pogon, nosila ga je struja na jedno ostrvo, ali se, Bogu hvala, nije nasukao jer je stigao remorker da ga zakači i spasi. Brod je dva dana ostao brod na tom vezu i tu su troškovi bili 120 hiljada dolara“, dodao je Tadić.

On je kazao da su krenuli ka Americi, ali da su imali više prijava posade zbog finansijske situacije, kašnjenja plata i loših uslova na brodu. Odnos posade prema toj kompaniji jako je, kako je ocijenio, doprinio da se sve ovo desi.

„Došla je kontrola, koja je našla oko 30 nepravilnosti, gdje smo ostali mjesec dok nijesmo sve otklonili, ali smo ostali dužni američkim kompanijama oko 980 hiljada dolara. Oni nam ne dozvoljavaju da isplovimo iz Amerike dok ne isplatimo taj dug, a mi nemamo pare“, saopštio je Tadić.

On je dodao da su pobjegli iz Amerike s tog sidra, jer nijesu imali novca, što je bruka za državu i zastavu.

"Pobjegli smo jer je vlasnik tereta krenuo da podnese tužbu od tri miliona dolara zbog zadržavanja njegovog tereta i troškova koje su imali zbog kašnjenja u luci u Engleskoj. Meni prijete američke kompanije sa zaplijenom broda, a ne možemo ništa da uradimo jer nemamo novca“, rekao je Tadić.

On je kazao da se na to nadovezuju dodatni troškovi, jer je potrebno snabdijeti posadu kako hranom, lijekovima i rezervnim djelovima.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Tonći Janović, rekao je da je vidio krivičnu prijavu SDT-a koju je Ministarstvo pomorstva predalo protiv tadašnjeg menadžmenta Crnogorske plovidbe.

"U toj krivičnoj prijavi vidio sam da se opisuju brojni propusti u poslovanju Crnogorske plovidbe od nesavjesnog održavanja broda, što je bio i najveći problem, do neadekvatno sprovedenog remonta“, saopštio je Janović.

On je naveo da sada imamo situaciju da je imovina faktički izgubljena i da su oba broda prodata za svega 12 miliona eura.

„To je višestruko manje od procijenjene vrijednosti upravo zbog lošeg stanja brodova. Crnogorska plovidba danas nema niti jedan brod, što je zaista sramotno, a dug prema državi od 37 miliona eura nastao je, jer je država morala da vraća kredit Exim banci umjesto kompanije“, objasnio je Janović.

On je pitao kako je uopšte došlo do tako obimnih propusta u održavanju brodova i zašto se nije ranije reagovao.

„Zašto Ministarstvo ili Odbor direktora ranije nijesu pokrenuli postupke odgovornosti prema menadžmentu, posebno imajući u vidu da je prema dokumentu postojalo sabotiranje restrukturiranja“, upitao je Janović.

Njega je interesovalo i kakva je budućnost Crnogorske plovidbe uopšte, s obzirom na to da je imovina prodata, da prodajna cijena ne pokriva ni trećinu duga i da kompanija praktično ne može da posluje bez flote.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, pitao je Radulovića da li osjeća odgovornost što je upravo on ministar koji prodaje brodove.

On tvrdi i da je cjelokupan proces prodaje brodova bio pod velom tajne.

“Da li se u Crnoj Gori osniva neka nova kompanija kada je pomorstvo u pitanju”, pitao je Milović.

On se osvrnuo na izjavu Radulovića da je prodajom brodova donio hrabru odluku.

“Nadam se da vam hrabrost nije preovladala u odnosu na mudrost koju bi trebalo da imate kada su ove teme u pitanju. Nekako mi se čini da ste sav teret toga prihvatili na svoja leđa i meni je žao zbog toga, a žao mi je zbog toga jer očekujem da će nakon ovoga uslijediti novi potez i da vi više nećete biti ministar pomorstva. To vam je tako u politici. To ne govorim jer imam neko saznanje, nego što to tako ide”, saopštio je Milović.

Radulović je odgovorio da ne osjeća odgovornost i kazao da bi to pitanje trebalo postaviti funkcioneru DPS-a, Slobodanu Pajoviću, koji je bio direktor Crnogorske plovidbe osam godina, odnosno u vrijeme u kojem je kompanija poslovala u minusu.

Zamjenik predsjednika Odbora i predstavnik Kluba poslanika ZBCG - Nova srpska demokratija, Velimir Đoković, smatra da je stanje i u ovoj oblasti, kao i u mnogim drugima u Crnoj Gori, uništavano u prethodnih 30 godina.

“Ministar je sasvim dobro počeo svoju diskusiju kada je rekao da je njegova uloga nezahvalna i da je njemu u ruke dat vruć krompir”, rekao je Đoković.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da su brodovi Crnogorske plovidbe državno vlasništvo, kao i da se radi o imovini svakog građanina Crne Gore.

„Neprimjereno je da je odluka o prodaji brodova donijeta na WhatsApp sjednici Vlade. To ne tangira samo jedno ministarstvo, nego i druga koja je trebalo da kažu svoj stav“, poručio je Mugoša.

On je rekao da se postavlja pitanje ako je nešto procijenjeno na 19 miliona, kako se može biti zadovoljan sa prodajom od 13 miliona dolara.

„Rečeno je više puta da nije postojala mogućnost bilo kakve podrške zbog državne pomoći. Jeste li imali komunikaciju sa Agencijom o zaštiti konkurencije i je li Agencija rekla da to ne može? Navodim primjer Instituta Igalo kao dobar“, kazao je Mugoša.

On je naveo i da drastično zamjera koliko je loših informacija rečeno prije prodaje tih brodova.

„To država ne smije da radi. Ako ste donijeli odluku da se brodovi prodaju, a u javnosti ste došli do toga da polemišete i toliko negativno se priča o tim brodovima, pitam je li to odgovoran pristup“, rekao je Mugoša.

 Na saslušanje su pozvani ministar pomorstva Filip Radulović, predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor Crnogorske plovidbe, Petar Janković i Vladimir Tadić, kao i predsjednik NVO Udruženje pomorskih kapetana, Mario Pilastro.

Predmet saslušanja biće prodaja brodova Kotor i "21. maj" danskoj kompaniji Navision Group, za ukupno 13,2 miliona USD.

Prodaja je izazvala kritike stručne javnosti i eksperta, koji tvrde da su brodovi prodati znatno ispod tržišne vrijednosti.

Od početka ove godine na brodu Kotor bilo je više kvarova. Zbog tih neispravnosti, ali i dugova, zadržavan je u lukama.

Oba broda kupljena su 2012. godine u Kini.