Platforma www.transparentnostmedija.me  prvi je javni jedinstveni digitalni registar medijskog vlasništva u Crnoj Gori.

Foto: AMU

Predsjednik Savjeta AMU-a, Branko Bošković, rekao je da se Agencija pozicionirala kao primarni akter u oblasti regulacije medija i da je to institucija koja vodi računa o interesima građana i štiti njihov interes. On je naveo da se AMU, znanjem i iskustvom, pozicionirao i na međunarodnoj sceni kao važan regulator.

„Važno je da je AMU izašao van klasičnih nadležnosti koje se tiču regulacije i postali smo institucija koja djeluje proaktivno“, kazao je Bošković.

Kako je kazao, transparentnost je jedan od ključnih procesa demokratije i demokratizacije, jer se tako može vidjeti ko ima uticaj, na koji način ga vrši i kako ga može širiti.

„U tom smislu transparentnost vlasništva medija je takođe važna i na ovaj način preko platforme svi mogu vidjeti ko su oni koji odlučuju u medijima i ko su vlasnici“, rekao je Bošković.

On je ocijenio da je trenutno stanje vlasništva medija u Crnoj Gori prilično nezadovoljavajuće, jer postoji veliki broj medija koji nije u vlasništvu fizičkih i pravnih lica iz Crne Gore. „Mislim da je to nešto što potencijalno može biti vrlo sporno i alarmantno“, dodao je Bošković.

Kako je naveo, doprinos Agencije i digitalne mape je to što građani mogu da vide ko su zaista vlasnici. Bošković je rekao da sadašnji Savjet i ljudi koji vode AMU ne mogu popraviti stanje od prethodne jedne ili dvije decenije, ali da digitalnom mapom mogu doprinijeti unaprjeđenju postojećeg stanja.

On je istakao da mapa sadrži veliki broj ličnih podataka, podataka o fizičkim i pravnim licima, pa je važno da podaci koji su ovdje prezentovani budu tačni.

„AMU na ovaj način daje i drugim institucijama primjer kako se mogu ponašati i dati doprinos van njihove uobičajene djelatnosti. Pokazujemo kako jedna oblast koja je važna može biti dodatno unaprijeđena“, rekao je Bošković.

Direktorica AMU-a, Sunčica Bakić, rekla je da je crnogorski medijski prostor mali, osjetljiv i izložen uticajima, a da se o tome nedovoljno često i otvoreno govori.

„Država sa 620 hiljada stanovnika funkcioniše u okruženju u kojem su medijska tržišta susjednih država višestruko veća, snažnija i uticajnija. Naša publika svakodnevno konzumira sadržaje iz regiona i šire“, kazala je Bakić.

Kako je navela, to samo po sebi ne treba da bude problem, ali jeste izazov, jer uz sadržaj prelaze i okviri moći – politički uticaji, finansijski interesi, poslovne veze i vlasničke strukture.

„Zbog toga je pitanje medijskog vlasništva u Crnoj Gori ne samo profesionalno, već strateško i demokratsko pitanje. Budimo potpuno jasni: onaj ko finansira – utiče, onaj ko utiče – oblikuje medijski narativ, a ko oblikuje narativ – utiče na javno mnjenje, institucije i procese demokratije“, rekla je Bakić.

Kako je navela, Crna Gora ima liberalan pristup kada je u pitanju ulazak kapitala na medijsko tržište, gotovo bez ograničenja koncentracije.

Bakić je istakla da istovremeno zakon prepoznaje nešto izuzetno važno – da svaka medijska kuća jasno objavi ko je njen vlasnik, ko su povezana lica i ko zapravo stoji iza informacija koje stižu do građana.

Ona je rekla da je ključno pitanje da li je u crnogorskom kontekstu transparentnost sama po sebi dovoljna. „I moramo priznati da postoje sumnje, jer iako podaci formalno postoje, oni su rasuti, teško dostupni, nedovoljno razumljivi i često skriveni iza složenih vlasničkih konstrukcija. Upravo zato smo razvili platformu transparentnostmedija.me“, navela je Bakić.

Ona je rekla da je misija platforme da se javno pokaže ono što zakon zahtijeva od vlasnika medija. „Želimo da novinarima, istraživačima, regulatorima i građanima damo alat za provjeru, analizu i razumijevanje medijskog vlasništva“, kazala je Bakić.

Ona je rekla da je cilj i da se testira koliko su zakonske norme zaista efikasne u praksi, a ne samo u teoriji.

Bakić je objasnila da platforma omogućava pregled vlasništva svih pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga u Crnoj Gori, prepoznavanje povezanih lica kroz poslovne veze, porodične relacije ili zajedničko učešće u drugim kompanijama, te vizualizaciju mreža vlasništva – jer ponekad je dovoljno da vidite sliku pa da shvatite strukturu moći.

„Ovaj alat nije napravljen da upire prstom, već da razjasni. Nije napravljen da sudi, već da pokaže činjenice i nije napravljen da ograničava, već da omogući odgovornije i slobodnije medijsko tržište“, rekla je Bakić.

Kako je navela, transparentnost je temelj povjerenja, a povjerenje u medije danas je krhko u cijelom svijetu, posebno u malim i polarizovanim društvima kao što je crnogorsko. „Sada je odgovornost na svima nama – na institucijama, medijima, civilnom društvu i istraživačima“, kazala je Bakić.

Ona je istakla da je platforma alat, ali istovremeno i test efikasnosti zakonskih normi, test spremnosti za suočavanje sa realnošću medijskog tržišta i test regulatornog sistema i demokratskog kapaciteta.

Bakić je naglasila da je transparentnost vlasništva u medijima i zahtjev koji pred Crnu Goru stavlja Evropski akt o slobodi medija, te da AMU taj zahtjev ispunjava i prije formalne obaveze.

„Ova platforma može imati za rezultat ili da ogoli uticaje na uredničke politike i doprinese jačanju povjerenja, profesionalnih standarda i odgovornosti, ili da pokaže da postojeća rješenja nijesu dovoljna da se medijsko tržište zaštiti i gradi u pravcu veće nezavisnosti i slobode medija“, rekla je Bakić.

Kako je navela, bilo koji od ta dva ishoda biće koristan, ukoliko se razumije i stavi u svrhu razvoja Crne Gore i njenog približavanja evropskim praksama i principima.

Službenica za ekonomske i finansijske poslove, Milica Krivokapić, rekla je da su digitalnu mapu razvili u cilju podizanja svijesti o značaju transparentnosti vlasništva medija.

„Cilj je bio da široj javnosti predstavimo sve ono što je generalno dostupno na sajtovima subjekata nadzora, ali da ih objedinimo na jednom mjestu kako bismo povećali transparentnost“, kazala je Krivokapić.

Ona je podsjetila da Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama definiše obavezu svih pružalaca i distributera tih usluga da do kraja godine dostave podatke o vlasničkoj strukturi.

„Podaci o vlasničkoj strukturi ne sadrže samo podatke o stvarnim vlasnicima, već i povezanim licima i njihovim međusobnim odnosima“, rekla je Krivokapić.

Ona je dodala da je AMU, da bi ispunila tu zakonsku obavezu, bila u obavezi da usvoji podzakonski akt – Pravilnik o uslovima i načinu realizacije obaveza identifikacije i objavljivanja podataka o transparentnosti vlasništva.

„Taj pravilnik definiše i jedan obrazac, koji je bio polazišna osnova za kreiranje digitalne mape, jer su se u njemu nalazili svi neophodni podaci koje su subjekti nadzora trebalo da popune“, navela je Krivokapić.

Kako je kazala, podaci su u nadležnosti subjekata nadzora, pa je odgovornost za njihovu tačnost na tim subjektima, a Agencija može samo da kontroliše da li je ispunjen uslov objavljivanja podataka.

Krivokapić je rekla da su svi subjekti nadzora dostavili vlasničke strukture i da su to iskoristili da kreiraju digitalnu mapu. „Ovi podaci su nam dostavljeni od osnivača medija i tako smo ih unijeli“, kazala je Krivokapić.

Ona je rekla da je platforma lako pretraživa i interaktivna, te pozvala građane i novinare da se obrate Agenciji ukoliko primijete neke netačne podatke.

Konferenciji AMU-a prisustvovao je veliki broj predstavnika medija.