U svijetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cijenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na vještačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje. Informacije se tako obrađuju površno, a znanje brže blijedi i teže se primjenjuje u stvarnom životu.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Mnogi su već navikli da potraže odgovor na Google-u ili da koriste vještačku inteligenciju (VI) kako bi dobili kratak i sažet odgovor. Međutim, studije pokazuju da ovakav pristup vodi ka površnom znanju. Kada mozak ne mora da analizira, poredi i sintetiše informacije, aktivnosti koje formiraju trajno pamćenje ostaju neiskorišćene.

Psiholozi ovo nazivaju kognitivnim odlaganjem – prepuštanjem procesa pamćenja i razumevanja algoritmu, dok naša sopstvena kognitivna aktivnost ostaje minimalna.

Dokaz iz velikog istraživanja
Konkretan dokaz za ovo daje studija profesora marketinga Širi Melumada i Džin Ho Juna, koja je obuhvatila sedam eksperimenata sa više od deset hiljada učesnika.

Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su koristili velike jezičke modele kao što je ChatGPT za učenje o određenim temama razvijaju površnije znanje u poređenju sa onima koji su sami istraživali i upoređivali informacije.

Korisnici vještačke inteligencije pisali su kraće i generalnije odgovore, manje angažujući mozak u procesu obrade informacija, što je rezultiralo slabijom sposobnošću primjene tog znanja u novim situacijama.

Zašto aktivan pristup donosi dublje znanje ?
Kada sami istražujemo, provjerimo više izvora i sintetišemo informacije, mozak je mnogo više angažovan. Takav pristup formira složene mentalne veze i omogućava trajnije pamćenje. Aktivan proces razmišljanja, povezivanja i kritičke analize stvara duboko razumijevanje i razvija sposobnost samostalnog zaključivanja. Ovo je ono što odvaja površno usvojeno znanje od dubokog i trajnog.

Vještačka inteligencija kao saveznik, a ne zamjena
Vještačka inteligencija ipak nije neprijatelj učenja. Ona je korisna kao pomoć, podsticaj ili način da brzo dobijemo sažet pregled informacija. Problem nastaje kada se VI koristi kao jedini izvor znanja i kada ljudi prestanu da aktivno razmišljaju.

Najbolji rezultati se postižu kada VI podstiče samostalno istraživanje, ali ne zamjenjuje kognitivni napor. U ovom slučaju, mašinska pomoć i ljudsko razmišljanje djeluju u tandemu, gradeći duboko, trajno znanje.

Kako očuvati dubinu znanja u doba algoritama ?
Sve više generativnih modela u obrazovanju i svakodnevnom životu znači da je važno razvijati navike kritičkog i svjesnog korišćenja tehnologije. Kombinacija samostalnog istraživanja i pažljivo korišćenog VI‑ja omogućava mozgu da gradi duboko razumijevanje, trajno pamćenje i sposobnost kritičkog promišljanja. Provjera različitih izvora, sporedno istraživanje i analiza informacija ostaju ključni za učenje koje traje.

Vještačka inteligencija dakle, može biti moćan saveznik, ali samo ako se koristi kao alat koji podstiče učenje, a ne kao zamjena za njega. Pomenuta studija pokazuje da previše pasivnog korišćenja vještačke inteligencije vodi ka plitkom znanju i smanjuje dubinu razumijevanja.

Pravilna kombinacija mašinske pomoći i samostalnog istraživanja omogućava čovjeku da ostane aktivan učesnik u procesu učenja, razvija trajno znanje i održava sposobnost dubokog razmišljanja.