Profesor Dragan Koprivica nedavno je podnio ostavku na funkciju vršioca dužnosti direktora KIC "Budo Tomović" zbog različitih pravničkih tumačenja - da li kao penzioner ima pravo da zasnuje stalni radni odnos u javnoj ustanovi.

Foto: Skupština Crne Gore /S.Matić

Crna Gora je država u kojoj je moguće primati i državnu platu i penziju. Takođe, i država u kojoj je moguće zapošljavanje penzionisanih osoba u javnim institucijama jer neki zakoni to zabranjuju ali drugi dopuštaju.

Zakonsku koliziju uspješno koriste pojedini penzionisani političari, profesori i bezbjednjaci a za neke pravnike - to je klasična zloupotreba državnog budžeta.

Profesor Dragan Koprivica nedavno je podnio ostavku na funkciju vršioca dužnosti direktora KIC "Budo Tomović" zbog različitih pravničkih tumačenja - da li kao penzioner ima pravo da zasnuje stalni radni odnos u javnoj ustanovi.

"Meni je bila dovoljna čak i sama dilema, koja se kasnije pojavila, imam li pravo ili ne, da dam ostavku i da završim tu priču", rekao je Koprivica.

Po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, penzioneri ne mogu biti zaposleni u državnim organima ali Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju to omogućava, ako im je penzija prethodno obustavljena. Na to se u presudi iz oktobra prošle godine pozvao i Upravni sud koji je ocijenio da Ministarstvo odbrane nije smjelo da poništi odluku o zaposlenju Miodraga Jokanovića, jer mu je u trenutku zasnivanja radnog odnosa isplata penzije već bila zaustavljena.

"Korisnik prava na penziju ima pravo da se zaposli, pri čemu mu se za vrijeme zaposlenosti ne isplaćuje penzija, a ne gubi status penzionera, pa može nakon prestanka zaposlenja tražiti ponovno uspostavljanje isplate", navodi Upravni sud u presudi po tužbi Jokanovića protiv Ministarstva odbrane.

S druge strane, savjetnici dvojice potpredsjednika Vlade, profesor Milan Popović i bivši političar Predrag Bulatović su u novembru i decembru prošle godine primili i savjetničku platu i penziju, što nije dozvoljeno po Zakonu o PIO, pokazuju njihovi imovinski kartoni. U maju ove godine Upravna inspekcija je zaključila da su njih dvojica imenovani na te pozicije, suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima. Ipak, po podacima koje Vlada objavljuje svakog mjeseca, Popović i dalje prima platu od 1.604 eura, a Bulatović 1.583. Nije, međutim objavljeno da li i dalje, uz platu, primaju i penziju.

Neki pravnici smatraju da je u pitanju klasična zloupotreba budžeta.

"Puno je tih primjera koji su čitav život proveli u politici , čitav život su bili na budžetu i kada su otišli u penziju žele preko svojih partijskih prijatelja, drugova, da nastave sa tom praksom i dalje da iscrpljuju taj budžet. Jeste nezakonito , jeste problematično , pričinjava ozbiljnu štetu za budžet i time bi trebalo da se pozabave ne samo inspekcije nego možda u nekim slučajevima i državno tužilaštvo", kazao je advokat Veselin Radulović.

A iako se u novembru 2024. proglasila nenadležnom za ocjenu zakonitosti zaposlenja Predraga Burića na funkciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Upravna inspekcija je godinu kasnije zaključila da je zaposlen u skladu sa propisima, jer mu je u trenutku zasnivanja radnog odnosa bila obustavljena isplata penzije. Inspekcija je postupala po prijavi Burićevog prethodnika Artana Kurtija, koji je ukazivao da zakon o državnim službenicima ne dozvoljava zapošljavanje penzionera. Burić, ipak, i dalje pokriva, sada poziciju specijalnog kontrolora, i prima 2.076 eura.

U većini zemalja Evropske unije dopušteno je zapošljavanje penzionera u javnoj upravi, uz uslov da penzija bude ili obustavljena, umanjena ili ograničena. Dakle, većina zemalja EU dozvoljava povratak penzionera na rad, uz određena finansijska ograničenja, a ne kroz apsolutnu zabranu.