Od kopanja rovova i izgradnje zidova, do učenja vještina preživljavanja, Poljska je sve više svjesna rizika koje predstavljaju njeni istočni susjedi.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Cezari Pruško i dalje se sjeća obuke za civilnu odbranu iz svojih školskih dana tokom komunističke ere - čitanje mapa, vještina za preživljavanje i osećaja da je opasnost od rata stvarna i prisutna.

"Moja generacija je odrasla sa ovim prijetnjama. Nisi morao da objašnjavaš zašto je ovo važno", rekao je Pruško (60), dok je nedavno obnavljao ove vještine u vojnoj bazi izvan Varšave jednog hladnog jutra.

Zajedno sa desetinama drugih poljskih civila, obišao je sklonište, probao gas maske i vježbao je paljenje varnica iz kremena.

Obuka, osmišljena da poveća otpornost civila, bila je dio novog programa koji ima za cilj da obuči 400.000 poljskih građana do 2027. godine. Dobrovoljni program je otvoren za sve, od školske djece do penzionera, prenosi Guardian.

"Živimo u najopasnijem vremenu od kraja Drugog svetskog rata. Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktično znanje da se nosi sa krizom", rekao je poljski ministar odbrane, Vladislav Kosiniak-Kamiš, tokom lansiranja programa ranije ovog mjeseca.

Foto: Ilustracija /Pixabay

U Poljskoj postoji jasna svijest o tome kako ju je geografski položaj zemlje u centru Evrope učinio istorijski ranjivom na napade.

Invazija velikih razmjera na susjednu Ukrajinu 2022. godine privukla je pažnju, a ove godine upadi dronova u poljski vazdušni prostor i talas sabotažnih napada povezanih sa ruskim obavještajnim službama dodatno su uznemirili situaciju. Nedavno je početkom ovog meseca dignuta u vazduh željeznička pruga, a vlasti tvrde da je Rusija organizovala napad i da su nameravali da izazovu žrtve.

Sve je to dovelo do preispitivanja razmišljanja o nacionalnoj bezbjednosti. Vlada je odobrila nacrt budžeta za sledeću godinu kojim će se povećati izdaci za odbranu na 4,8% BDP-a, što je znatno više nego u skoro svim ostalim zemljama NATO-a. Nove zgrade moraju biti opremljene skloništima od bombi, a počeo je program za ponovno opremanje starijih skloništa u lošem stanju. Počela je izgradnja "istočnog štita" koji će se protezati dužinom granica zemlje sa Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingrad.

U prednjoj operativnoj bazi nekoliko kilometara od poljske granice sa Bjelorusijom, brigadni general Roman Brudlo, komandant poljske 9. oklopne konjičke brigade, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu potpuno promenila bezbednosnu sliku za Poljsku.

"Mirno vrijeme je nažalost prošlo, i živimo u teškim, veoma dinamičnim vremenima. Čitam novine, slušam vijesti, vidim analize koje su napravile različite obavještajne zajednice, koje kažu da ćemo za jednu, dve, pet godina imati mogućnost da se suočimo sa invazijom Rusije u punom obimu. Ne znam. Nadam se da ne", rekao je on iz svoje kancelarije.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Brudlo se pridružio vojsci još 1996. godine, rekao je, jer je bio obučeni mehaničar i "volio je tenkove". Nakon skoro tri decenije službe, koja je uključivala rotacije sa savezničkim snagama u Iraku i Avganistanu, priznao je da bi u ratu protiv dronova ili pretnji sabotažom, njegova obuka za tradicionalno ratovanje morala biti revidirana.

"Nisam vezan za tenk, nisam zalijepljen za njega, i svi ovdje su takođe prošli obuku pripremajući nas za nove vrste zadataka. Mislim da će [Rusija] vršiti pritisak na nas na hibridni način, ispod praga rata, da nas umori, ali da ne pređe nivo kada se ujedinimo", rekao je on.

Kapetan Karol Frankovski, zadužen za komunikacije u brigadi, ispričao je kako je na ljetnjim vježbama NATO-a u Nemačkoj učestvovao u simulaciji hibridnog napada.

"Moj posao bio je da uspostavim kontakt s lokalnim stanovništvom tokom krize - imali su glumce koji su igrali šefa policije, lokalne novinare, druge građane, i morali smo se ponašati kao da je vanredno stanje", rekao je.

Jedna od ruskih hibridnih taktika, tvrde Brudło i Frankovski, jest podsticanje "ilegalnih migracija". Brigada sada pomaže graničarima u otkrivanju ljudi koji pokušavaju preći iz Bjelorusije. Dan pre posjeta novinara, uhapšen je muškarac iz Avganistana.

"Za zaštitu naše zemlje, ovo je nužnost. Ne znamo ko je taj Avganistanac. Možda špijun ili možda neka osoba koja želi da uništi našu zemlju iznutra. Možda je čak i ruski špijun", rekao je Frankovski. Ideju da Moskva i Minsk instrumentalizuju migracije koristila je i prethodna, nacionalistička vlada.

Zanimljivo, otkako je pre dve godine vlast preuzela progresivna koalicija Donalda Tuska, malo se toga promenilo. Fokus na prijetnju iz Rusije naveo je čak i mnoge liberale da podrže oštre vladine politike, kaže Aleksandra Hšanovska iz saveza aktivista Grupa Granica.

"Drama i tragedija onih koji ovdje dolaze da traže zaštitu više ne zanimaju ljude", rekla je, nazivajući fokus na migrante kao prijetnju "krajnje desničarskim, rasističkim narativom" koji nije utemeljen na činjenicama.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Osim graničnog zida, novi "istočni štit" uključivaće rovove i utvrđenja, ali i GPS tornjeve i druge tehnološke instalacije za zaštitu od dronova. No, ako rat i dođe, vjerovatno neće biti tradicionalnog tipa s tenkovima koji prelaze granicu.

U Gołdapu, gradu s oko 15.000 stanovnika, tek nekoliko kilometara od Kalinjingrada, mještani su spokojni.

"Prijetnja utiče na način razmišljanja, ali iskreno, više bih se brinuo da živim u Varšavi. Strateški, nas ovde neće ciljati", rekao je Pjotr Bartošuk, 45-godišnji direktor strukovne škole.

Nekada su, priča, Poljaci redovno prelazili granicu po jeftiniji ruski benzin, a Rusi u kupovinu. Danas je granica zatvorena.

"Rusija je definitivno prijetnja, ali ne velika, jer smo u NATO-u, zaštićeni smo, i mislim da nas neće samo tako iznenada napasti, kao što su to učinili s Ukrajinom", rekla je 15-godišnja Kornelia Brzezinska, učenica vojnog smjera koja se nada pridružiti vojsci.

Ipak, ako bi zemlja bila napadnuta, ne bi oklijevala.

"Išla bih na front. Stvarno volim Poljsku. To nije nešto što olako kažem. Ne bih napustila našu naciju - branila bih je", odlučna je ona.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Na spoljašnjim zidovima njene škole još su vidljivi ožiljci od gelera iz Drugog svetskog rata, namerno ostavljeni kao podsjetnik.

Malo je preživelih iz tog doba, ali generacijska sećanja podstiču strahove od novog rata, posebno među starijim Poljacima. Dok se dan obuke u bazi bližio kraju, Cezari Pruško rekao je da je organizovao isti kurs preživljavanja i za zaposlene svoje firme.

"Mnogi mlađi zaposleni odrasli su u Evropskoj uniji, u vremenu mira, sa malo osećaja na opasnost koje mi starije generacije pamtimo. Nadam se da nam te vještine nikada neće biti potrebne, ali želim da znaju šta da učine ako taj trenutak ikada dođe", zaključio je Pruško.

Izvor: telegraf.rs