Naučnici sve glasnije upozoravaju da hroničan manjak sna ostavlja dublje posledice nego što većina ljudi pretpostavlja.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Loš san nam sledećeg dana poremeti raspoloženje i koncentraciju, ali tu se priča ne završava - takođe nam ozbiljno ugrožava zdravlje i skraćuje životni vijek. 

Redovno spavanje kraće od sedam sati može ozbiljno da ubrza starenje i skrati život, prema novoj studiji. Lekari već godinama upozoravaju da milioni ljudi ne spavaju koliko je preporučeno, ali sada je otkriven i mnogo ozbiljniji dokaz, prenosi ruska "Gazeta".

Nakon analiziranja podataka prikupljenih između 2019. i 2025. godine, istraživači su uporedili navike spavanja ispitanika sa njihovim očekivanim životnim vijekom. Obrazac je bio jasan: U sredinama gdje je veći procenat ljudi spavao manje od sedam sati svake noći, njihov životni vijek je u prosjeku bio kraći.

Tim je u analizu uključio i druge poznate prediktore smrtnosti: pušenje, gojaznost, dijabetes, fizičku neaktivnost, nezaposlenost, nivo obrazovanja, nedostatak zdravstvenog osiguranja i društvenu povezanost.

Pušenje se i dalje izdvaja kao najopasniji faktor, ali nedovoljno spavanja je na listi rizika stajalo visoko - iznad gojaznosti, dijabetesa i neaktivnosti.

Ova veza se pojavljivala svuda - u bogatim i siromašnim krajevima, u velikim gradovima i u zabačenim ruralnim sredinama...

Optimalno vrijeme za dobar san

Autori studije ističu da je optimalno vrijeme spavanja za većinu ljudi negdje između sedam i devet sati - kao i da se ovaj podatak više ne može ignorisati i smatrati "samo još jednim tipičnim zdravstvenim savjetom", već se mora shvatiti kao stvarni faktor koji utiče na dugovječnost.

Iznenađujuće je koliko je snažan uticaj sna na prognozu dužine života, a ponekad može biti i jači od brojnih zdravstvenih rizika se koji se već ozbiljno shvataju, kao što je pušenje.

Oni koji na duže staze spavaju manje od preporučenog mogu da pokrenu čitav niz zdravstvenih problema: od dijabetesa tipa 2, hipertenzije i gojaznosti, do opstruktivne apneje u snu, kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara. Na psihičkom planu, češće se javljaju depresija i anksioznost.

Okidač za druge bolesti

Kako ističu stručnjaci, ovo je dovoljno razloga da se san tretira kao jedan od ključnih stubova zdravlja, a ne kao navika koja se lako zapostavi kad god se obaveze nagomilaju. navodi se u članku.

Kada san nije dobar, posljedice se ne osjećaju samo kroz loše raspoloženje i manjak energije sutradan. To vremenom može ozbiljno da ugrozi zdravlje, iako većina ljudi to ne primjećuje. 

Jedna studija iz Kine pokazala je da nekvalitetno spavanje podstiče upalne procese i opterećuje cijeli organizam. Podaci iz višegodišnjeg istraživanja na više od 90 hiljada ljudi ukazuju da nestabilan san povećava rizik od Parkinsonove bolesti, ciroze jetre, gangrene i oštećenja bubrega...