Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kao odgovor na napade, prijetnje i govor mržnje prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa: izazovi, rješenja i primjena u praksi“, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta.

Foto: Skupština Crne Gore

Kako su naveli, Sonja Popović, članica Ženskog kluba i poslanica Skupštine Crne Gore, kao moderatorka događaja, istakla je činjenicu da se crnogorsko društvo sve češće suočava sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, posebno na društvenim mrežama, gdje govor mržnje poprima sve veće razmjere, što potvrđuju i dostupni statistički podaci.

Naglasila je da je cilj današnjeg skupa postavljanje važnih pitanja koja predstavljaju poziv na buđenje društva, kako bismo kao zajednica postali bolji i stvorili ambijent u kojem će svima biti bolje.

“Posebno se osvrnula na položaj mladih žena u javnom prostoru, postavljajući pitanje da li izbor profesije, poput novinarstva, ikome daje pravo da žene izloži najbrutalnijim oblicima govora mržnje zbog tema kojima se bave ili istina koje iznose”, saopštili su iz Skupštine.

Govoreći o učešću žena u politici, Popović je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju mlade djevojke koje razmišljaju o političkom angažmanu, u atmosferi u kojoj su političarke gotovo svakodnevno izložene uvredama, prijetnjama i ponižavajućim komentarima zbog javno izrečenih stavova.

Popović je naglasila da svako ima pravo na svoj stav, ali ne i na svoju istinu, te naglasila da žene iz javnog života ne smiju biti prepuštene same sebi.

Prema njenim riječima, institucije moraju pokazati veći stepen odgovornosti kada je riječ o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog značaja.

Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Zoja Bojanić Lalović istakla je da je tema okruglog stola od posebnog značaja, jer se kroz otvoren dijalog i traženje konkretnih rješenja direktno doprinosi zaštiti demokratskog poretka.

Naglasila je da je okrugli sto organizovan u saradnji sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, na čiju je inicijativu pokrenuto pitanje pooštravanja kazni za verbalno i fizičko nasilje nad ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa i koje su zbog toga često izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.

Bojanić Lalović je naglasila da su žene koje djeluju u politici, medijima i civilnom sektoru danas među najizloženijima nasilju u javnom prostoru, te da se one ne napadaju zbog grešaka, već zbog toga što govore, postavljaju pitanja, razotkrivaju zloupotrebe, brane javni interes i odbijaju da ćute.

“Poručila je da se ovo pitanje ne smije posmatrati isključivo kao žensko pitanje, već kao pitanje slobode izražavanja, jednakosti i bezbjednosti u društvu. Istakla je da je riječ i o testu ozbiljnosti države, upozorivši da se ne smije dozvoliti normalizacija nasilja, niti ćutanje institucija pred govorom mržnje, jer se na taj način žene pretvaraju u legitimne mete napada”, saopštili su iz Skupštine.

Ministar pravde Bojan Božović istakao je da se tokom ove godine intenzivno razrađuje inicijativa za uvođenje novog krivičnog djela, koja je proistekla, između ostalog, iz bogate prakse koja, nažalost, nije davala očekivani odvraćajući efekat.

Naglasio je da su tu potrebu jasno prepoznale poslanice Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.

Božović je naveo da je kao rezultat zajedničkog rada, razmjene iskustava i informacija, Ministarstvu pravde dostavljen nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji sadrži ovaj predlog. Ukazao je da se poslanice i druge žene koje djeluju u javnom prostoru na dnevnom nivou suočavaju sa govorom mržnje, koji je postao toliko učestao da najogavniji komentari i brutalni napadi više ne predstavljaju vijest, već, kako je rekao, zabrinjavajuću normalnost u Crnoj Gori.

“Posebno je ukazao na značaj činjenice da je Ministarstvo pravde nedavno zaključilo važan sporazum o saradnji sa reprezentativnim predstavnicima novinara u Crnoj Gori, naglašavajući da novinari i novinarke moraju imati snažniju institucionalnu zaštitu”, dodaje se u saopštenju.

Božović je izrazio zadovoljstvo što se o ovoj temi razgovara upravo sada, ocijenivši da je pravi trenutak da se inicijativa dodatno razradi i prihvati kao zajednička, iznad političkih razlika, te poručio da će Ministarstvo pravde biti saveznik, partner i snažna podrška u tom procesu.

Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Bojana Pićan istakla je da je svaka tema koja se tiče žena istovremeno i tema društva u cjelini, naglašavajući da crnogorsko društvo često pokazuje sklonost ka osudi, naročito kada su u pitanju žene.

Ukazala je da se razlike i podjele nerijetko brišu onda kada su kritike usmjerene prema ženama, kada, paradoksalno, dolazi do svojevrsnog društvenog konsenzusa.

Pićan je naglasila da je konstruktivna kritika legitimna i neophodna, ali da je upotreba jezika koji ponižava žene, obeshrabruje ih da učestvuju u javnom životu i pretvara ih u mete uvreda i prijetnji, društveno neprihvatljiva i opasna, jer može voditi ka težim oblicima nasilja.

Istakla je da svi akteri na društveno-političkoj sceni imaju obavezu međusobnog poštovanja, naglašavajući da je poštovanje temelj svakog odnosa.

Govoreći o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog interesa, Pićan je ukazala na brojne primjere nasilja i zloupotrebe moći. Naglasila je da zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste činjenica da nasilje nad ženama u javnom prostoru ne poznaje političku pripadnost i da nijedna žena nije pošteđena, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje svih aktera.

“Pićan je poručila da borba koja se danas vodi nije borba za privilegije žena u javnom životu, već borba za promjenu društvene svijesti u Crnoj Gori. Istakla je da se ta borba ne vodi samo za žene koje imaju javnu riječ, već i za one koje nemaju snagu da se same odbrane, uz jasnu poruku da su žene dobrodošle da aktivno učestvuju u javnom životu i da će svaki pokušaj njihove diskreditacije biti oštro sankcionisan”, naveli su iz Skupštine.

Govoreći o zakonodavnom okviru, Pićan je ocijenila da planirane izmjene Krivičnog zakonika, uključujući uvođenje krivičnog djela teškog govora mržnje, predstavljaju važan iskorak.

Na kraju, Pićan je poručila da je izmjena zakona nužna, ali da predstavlja lakši dio posla, dok je promjena društvene svijesti dugoročan i zahtjevan proces. Izrazila je uvjerenje da je uspjeh moguć, naglasivši da to nije borba u kojoj žene pobjeđuju muškarce, već zajednička borba žena i muškaraca za bolju i pravedniju Crnu Goru.

Na okruglom stolu je govorila i izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, koja je između ostalog istakla da "govor mržnje i mizogini napadi na žene u javnom prostoru, a posebno u Skupštini Crne Gore, ne nastaju u vakuumu, već su direktna posljedica političkog ambijenta koji se godinama sistematski proizvodi, a u kojem se agresivan, omalovažavajući govor napadi na ličnost normalizuju, a odgovornost nosilaca najviših javnih funkcija u potpunosti izostaje".

"Borba protiv govora mržnje prema ženama je borba za političku i institucionalnu odgovornost, kulturu dijaloga i jasnu osudu nepoštovanja i omalovažavanja neistomišljenica sa najviših mjesta moći. Bez toga, normativni okvir ostaje mrtvo slovo na papiru, a Skupština — umjesto prostora demokratske debate — postaje mjesto u kojem se žene u javnom životu sistematski obeshrabruju i pitanje rodne ravnopravnosti zloupotrebljava za partijske interese", istakla je Raičević.

Njeno izlaganje pogledajte OVDJE.

Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, istakla je da je inicijalna ideja razgovora bila da se pronađu načini kako koleginicama novinarkama pružiti konkretnu podršku, kako pravnu, tako i psihološku, u suočavanju sa prijetnjama, uvredama i pritiscima kojima su izložene.

Navela je da su tokom debate, kojoj su prisustvovale i poslanice, razmijenjena lična iskustva i konkretni slučajevi, što je dovelo do zajedničkog zaključka da je neophodno mijenjati zakonodavni okvir i sistemski djelovati.

Kako je naglasila, predloženo rješenje predstavlja kompromisan, ali važan korak ka preventivnom djelovanju kroz Krivični zakonik, sa ciljem da se zaustavi praksa vrijeđanja i ponižavanja žena koje se često pravda zloupotrebom slobode izražavanja.

Radulović je izrazila nadu da, s obzirom na iskazanu spremnost ministra pravde, predložena rješenja neće biti dovedena u pitanje tokom ekspertiza Evropske komisije i Savjeta Evrope, te da će poslanici dati podršku kada se izmjene Krivičnog zakonika nađu pred Skupštinom.

Ukazala je da su u okviru analize rađene na osnovu podataka Vrhovnog državnog tužilaštva, zaključno sa septembrom ove godine, predstavljeni zabrinjavajući statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva.

Radulović je upozorila i na problem velikog broja medija i portala koji su djelimično ili uopšte nijesu registrovani, a koji krše Zakon o medijima. Ocijenila je da se tužilaštvo često previše indolentno odnosi prema takvim slučajevima i da se žmuri na zloupotrebu slobode izražavanja.

Ukazala je da se pojedini portali koriste kao sredstvo za proganjanje i maltretiranje ljudi, te da se ne smije dozvoliti vođenje organizovanih hajki i obračuna sa pojedincima, naglašavajući da se takve pojave ne smiju olako shvatati niti ignorisati.

“Nakon uvodnih izlaganja, održana je diskusija na temu „Mizoginija u javnom prostoru i krivičnopravna zaštita žena koje obavljaju poslove od javnog interesa“, tokom koje su razmatrani izazovi u praksi, postojeća zakonska rješenja i mogućnosti unapređenja krivičnopravne zaštite žena izloženih napadima, prijetnjama i govoru mržnje”, saopštili su iz Skupštine.

Na kraju skupa, poslanica Sonja Popović je zaključila da je današnji okrugli sto “putokaz za dalje udruženo djelovanje”. Ona je izrazila uvjerenje da će Ženski klub, nakon što izmjene Krivičnog zakona uđu u proceduru, ponovo organizovati okrugli sto kako bi, u slučaju potrebe, pripremili amandmane na predloženi tekst.

“Okrugli sto je okupio predstavnike institucija, stručnu javnost i zainteresovane aktere, uz cilj jačanja institucionalnog odgovora i podizanja svijesti o važnosti zaštite žena koje djeluju u javnom interesu”, zaključili su iz crnogorskog parlamenta.