Veliko neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter sa kojim se suočava crnogorsko društvo ostaju najveći izazovi za Crnu Goru, rekao je Abaz Dizdarević

 

Foto: Skupština Crne Gore/F.Burzanović

Uprkos ozbiljnoj krizi političkog upravljanja, Crna Gora se uz pomoć Brisela približava Evropskoj uniji (EU). Brz prijem Crne Gore znači da će posljedično jačati pritisak na Srbiju, koja zaostaje u tom procesu. Zato je velika nervoza kod Aleksandra Vučića i Andrije Mandića, jer će im biti sve teže da Crnu Goru skrenu s EU puta.

To je kazao šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, koji je, sa potpredsjednikom te stranke Abazom Dizdarevićem i članom Predsjedništva DPS-a Alenom Balićem, u Njujorku učestvovao na okruglom stolu “Quo vadis Montenegro?”.

"Svakako, u narednoj godini, koja će biti ključna za EU put Crne Gore, treba očekivati podgrijavanje novih tema sa idejom da se minira naše članstvo u EU", ocijenio je Nikolić.

Ta partija je saopštila da su on, Dizdarević i Balić sa ostalim učesnicima i ljudima iz dijaspore na događaju razgovarali o tome kakav je stvarni društveni i politički smjer Crne Gore i kakvu ulogu i značaj imaju dijaspora i iseljenici za očuvanje građanskog koncepta crnogorskog društva, ali i ekonomski razvoj države, naročito na sjeveru.

Odgovarajući na pitanje kuda ide Crna Gora, te da li smo bliži EU ili „srpskom svetu“, Nikolić je odgovorio da Brisel danas ubrzava politiku proširenja EU pod pritiskom geopolitičkih kriza i da Crna Gora "uz sve unutrašnje probleme" koristi taj momentum.

Prema mišljenju Nikolića, za EU je pridruživanje Crne Gore niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, ali i da onemogući zloupotrebu regiona od strane drugih sila, koje bi ga koristile kao polugu protiv EU.

Veliko neznanje, istorijski revizionizam i udar na građanski karakter sa kojim se suočava crnogorsko društvo ostaju najveći izazovi za Crnu Goru, rekao je prisutnima Dizdarević. Smatra i da je malo onih koji su glasali za promjene 30. avgusta 2020. koji su zadovoljni kako Crna Gora izgleda pola decenije kasnije.

"Danas se mnogi prave da ne vide institucionalni debakl države koja ne može da uhapsi spomenik ratnom zločincu i nosiocu Hitlerovog odlikovanja Pavlu Đurišiću, ili zloupotrebu represivnog aparata protiv ljudi koji su protestovali kod Vile gorice zbog unižavanja Trinaestojulske nagrade. Zato mi tvrdimo da vlast zloupotrebljava proces evropske integracije, i da ga lišava suštine, jer uprkos formalnom približavanju Briselu, zemlja je u demokratskoj regresiji", istakao je Dizdarević.

Balić je ocijenio da je Crna Gora prestala da bude država u kojoj postoji "neki minimum respekta prema znanju" i da se najveći dio pažnje parlamentarne većine koncentriše na podjelu političkog plijena, rođačko zapošljavanje i partitokratiju.

"Povećale su se plate. Ali su se više od toga povećale cijene. Izgubili smo pet godina, a nema razvoja. Nema investitora, ali, nema ni ideja. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema aktivnog pristupa ni prema dijaspori, koja svake godine ubaci u Crnu Goru preko 500 miliona eura. Nama trebaju vaša znanja, iskustva i investicije. Ako ste uspjeli u Njujorku, zašto ne biste mogli i u Crnoj Gori", zaključio je Balić, koji je i predsjednik Skupštine opštine Plav.

Dizdarević, Nikolić i Balić poručili su okupljenim predstavnicima i simpatizerima Fondacije Gusinje u Njujorku, kao i drugim zvanicama, da svi koji misle dobro Crnoj Gori moraju stalno da insistiraju na vrijednostima koje su temelj njenog savremenog razvoja – antifašizam, građanski karakter društva i multietnička demokratija, uz posebno akcentovanje da budućnost saradnje Crne Gore i njene dijaspore treba da bude posvećena izgradnji znanja, razmjeni iskustava, zajedničkom planiranju elita i izgradnji institucija, odnosno onome što dolazi sjutra, piše u saopštenju.