Provjera integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, oduzimanje nelegalno stečene imovine i odlučna borba protiv organizovanog kriminala predstavljaju temelj reforme pravosuđa i jačanja vladavine prava u Crnoj Gori, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica u intervjuu za Portal RTCG. Istakao je da su ostvareni vidljivi rezultati, ali da predstoji nastavak dubinskih reformi u cilju zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.

Foto: arhiva, Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić

-Kako ocjenjujete reformu pravosuđa i da li je veting izvjestan u sudstvu ove godine?

Provjera integriteta nosilaca pravosudnih funkcija je put do ozdravljenja pravosuđa, koje je garant vladavine prava i rešavanja svih sporova u korist pravde. Taj proces je u interesu samog pravosuđa i podrazumijeva se isključenje političkog uticaja. Izmjenom pravosudnih zakona, u dijelu etičke i disciplinske odgovornosti i drugih segmenata okvira već su stvoreni početni preduslovi. Zahvaljujući tome, kao i profesionalnom radu Tužilačkog savjeta, već su suspendovani pojedini tužioci koji su članovi organizovanih kriminalnih grupa. Moram naglasiti da je nezavisni Tužilački savjet, od izbora novog VDT-a, izabrao više od 40 novih tužilaca.

To je velika kadrovska reforma, koja se često nažalost prenebregava, ali će ona dati rezultat dugoročno na planu kvaliteta rada državnog tužilaštva. Podsjetio bih da smo nas dvojica poslanika 7.oktobra 2020. godine pokrenuli inicijativu ka Sudskom i Tužilačkom savjetu, u vezi utvrđivanja prestanka funkcije zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, čime je pokrenuto u javnoj sferi jedno važno pitanje, a na osnovu toga osnova su kasnije nezavisna tijela utvrdila prestanak funkcija za više desetina sudija i tužilaca. To je bila velika kadrovska izmjena, koja se takođe danas prećutkuje. Upravo je po tom osnovu otišla sa funkcije i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.

Jedan broj sudija i tužilaca je u krivičnom postupku već osuđen ili optužen i na osnovu toga suspendovan. Pa i to se prenebregava ponekad u ocjeni reforme pravosuđa, koja je i najzahtjevnija reforma imajući u vidu stalnost funkcija sudija i tužilaca po Ustavu.

Zakonskim izmjenama proširen je i krug lica koja mogu inicirati disciplinski postupak i unutar sudstva, da se ne bi stvarali monopoli oko toga. Danas svaki član Sudskog savjeta može pokrenuti postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti. Radi se i na dodatnoj reformi ukupnog zakonodavnog okvira kako bi veting bio kontinuiran proces. Svi, ne samo pravosuđe, trebaju biti podložni provjeri integriteta i imovine. Nedostojan kadar nigdje ne proizvodi štetu kao u pravosuđu, ne samo što je to mjesto razrešenja svih sporova, već i treba biti ogledalo institucija koje moraju biti nezavisne od politike i bilo kog centra moći. Takođe, moram naglasiti i da radimo na reformi antikorupcijskog okvira koji će obezbijediti efikasniju kontrolu imovine i prihoda svih, i sudija i tužilaca, i nosilaca funkcija u drugim granama vlasti. To je takođe oblik vetinga, kao provjere integriteta sa jasnim konsekvencama.

Sa druge strane, Vlada kontinuirano stvara sve bolje uslove za rad pravosuđa. Značajno su uvećane plate, uvedene stimulativne mjere za sudije i tužioce koji vrše funkciju van mjesta prebivališta, ubrzo će biti privedeni kraju radovi na adaptaciji stare zgrade Vlade za potrebe SDT/SPO, rade se adaptacije drugih prostora i slično.

-Još nemamo zakon o porijeklu imovine. Da li je, po Vama, francuski model, koji je pominjao glavni specijalni tužilac, prihvatljiv?

Ispitivanje porijekla imovine je preduslov pravde, ali i način da se obeznaže kriminalci, jer je nelegalna imovina kapital za buduće protivpravne aktivnosti. Još 2024. godine unaprijeđen je zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću, uvedeni su novi instituti, kao finansijski izviđaj i slično. To je dalo jasne rezultate, koji možda nijesu do kraja prezentovani javnosti. Tako je recimo u deset predmeta Specijalnog državnog tužilaštva zaplijenjeno 49,3 miliona eura, 6,7 miliona dirhama UAE, 42 miliona rubalja, kao i određene zabrane raspolaganja i korišćenja nekretnina ukupne površine 479.819 m2. To su rezultati kakve Crna Gora nikad nije imala i dio je sveobuhvatne borbe protiv korupcije i kriminala.

Međutim, u cilju stvaranja još efikasnijeg okvira, Ministarstvo pravde je odgovorno formiralo radnu grupu, čiji sam član, kao i moj savjetnik Vuković, za izradu novog modela i zakona. Odrađen je već veliki dio posla, obezbijeđena je i inostrana ekspertska podrška. Imaćemo nov i efikasan model u nastupajućoj godini.

Saglasan sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem oko francuskog modela, koji poznaje jako dobra rešenja u vezi upravljanja oduzetom imovinom, što je i on potencirao kao uočeni sadržaj i iskustvo te zemlje. Može biti i nama orjentir u reformi.

Nelegalno stečena imovina mora biti oduzeta i stavljena u funkciju društva i naroda. Sa svojim kolegama u kabinetu procesuirao sam zloupotrebu u igrama na sreću upravo krajem 2024. godine, firme NET Montenegro i Džek pot, a Poreska uprava je profesionalno pristupila kontroli, i u tom slučaju je vraćeno oko pet miliona u budžet, i tom logikom treba ići: da se u budžet vrati sve što je bilo ko stekao mimo propisa i da taj novac služi opštem dobru.

-Da li je, zaista, "duvanska mafija" eliminisana u Crnoj Gori?

Duvanska mafija u Crnoj Gori je desetkovana kombinovanim udarima države u cjelini. Prvo, Specijalno državno tužilaštvo je procesuiralo u prethodnom periodu sve vođe i brojne članove svake registrovane OKG koja se bavila švercom cigareta. Dakle, nijedna ova registrovana OKG nije izuzeta, niti nenapadnuta putem pravnih instrumenata. Drugo, Vlada je sprovela, na nivou Evrope rekordno, uništenje zaplijenjenog švercovanog duvana. Imao sam zadovoljstvo, da na osnovu rada Koordinacionog tijela, predložim Vladi Odluku o uništenju zaplijenjenog duvana, što je Vlada usvojila jednoglasno uz snažnu i prioritetnu podršku. A 23.juna je započelo, pa 16. decembra dovršeno uništenje duvana u Luci Bar, a to ranije vlasti nijesu smjele ili nijesu htjele ili su čak izdvajale dio i pokušavale ga vratiti u švercerske tokove.

Uništili smo u jednom postupku oko 130.000 paketa ili 1.326.300.000 cigareta, i to pod video nadzorom svaki sekund uništenja i uz konstantno učešće britanske Uprave prihoda i carina i pripadnika EUROL-a, kojima se i ovim putem posebno zahvaljujem, kao i menadžmentu Uprave carina, koja je iznijela profesionalno veliki teret posla, kao i Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Odabrali smo primjenom zakona o javnim nabavkama, što ranije nije bio slučaj, najboljeg ponuđača, a to je državna firma Deponija d.o.o iz Podgorice, koja je kredibilno izvela sve faze postupka, upotrebom modernih industrijskih drobilica i transportnih sredstava. Imali smo uspješnu saradnju i sa specijalnim tužiocima i SPO, koji su u prethodnom periodu zaista izvodili hrabre, zakonite i neselektivne akcije i svjedok sam međunarodnog uvažavanja njihovog rada.

Uništenjem duvana pokazali smo odlučnost države da nepovratno u prošlost pošalje jedan od najštetnijih fenomena u istoriji Crne Gore. Ovo uništenje je i prva potpuno sprovedena obaveza Crne Gore iz poglavlja 23 i 24, što je takođe od posebnog značaja.

Uprava carina je imala i nekoliko efikasnih zapljena duvana, kao i Uprava policije, koja je efektnim akcijama na ilegalnim prelazima imala nekoliko uspješnih zapljena, kako običnih, tako i elektronskih cigareta. Zaustavljanje šverca cigareta, ojačalo je i ugled naše države. Imao sam čast da u Slobodnoj zoni Luka Bar, zajedno sa ministrom finansija gospodinom Vukovićem i direktoricom Uprave carina gospođom Vučinić dočekam ministra za evropske poslove Velike Britanije, što je potvrda povjerenja i dobre saradnje.

Krajem godine smo prihvatili moderan predlog Zakon o slobodnim zonama, usklađen sa međunarodnim standardima, i očekujem da se na prvoj redovnoj sjednici Skupštine usvoji. U 2026. godini će se intenzivirati aktivnosti na implementaciji modernih informacionih tehnologija koje će biti garancija nulte tolerancije krijumčarenja i korupcije i to je zacrtano Strategijom za borbu protiv korupcije.

-Vjerujete li da će se brzo obezbijediti pravosudni epilog afere "Belivuk-Miljković"?

Slučaj skidanja zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću nije propust ili taktika, već centralna tačka razotkrivanja duboke kriminalizacije crnogorskih institucija, već trenutak u kojem je postalo dokazano da organizovani kriminal nije bio spoljašnja prijetnja, već dio sistema odlučivanja.

Taj slučaj je ključan jer pokazuje kako je funkcionisala kriminalna vertikala vlasti: od bezbjednosnih službi do političkog i pravosudnog vrha, gdje su odluke od državnog značaja prilagođavane interesima organizovanog kriminala. Ovaj slučaj smo razobličili u aprilu 2023. godine na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a potvrđeno je sve i svakako pravno produbljeno u istinski nepristrasnim istragama SDT-a. Akumulisala se velika snaga dokaza, u vezi samog protivpravnog čina skidanja zabrane suprotno zakonskom cilju tog instituta shodno Zakonu o strancima, do atakovanja na tužioce Radonjića i Boričića, koji su tada postupali i zato sam opgimista da će stvar biti dovedena do kraja sa punim konsekvencama.

Pravosudni epilog u ovom slučaju, koji istinski očekujem u 2026. godini, na bazi onoga što su dokazi i iskazi postupajućih tužilaca na Odboru, je ne samo preduslov pravde, već i ozdravljenja institucija, posebno pravosuđa.

-Koji treba da budu koraci kada je u pitanju kontrola imovine bivših i sadašnjih javnih funckionera?

Javna funkcija je služenje građanima, a ne prilika za lični biznis. Ako javni funkcioner ne može objasniti porijeklo svoje imovine, nema pravo da obavlja javnu funkciju. Bivši i aktuelni funkcioneri su dužni da objasne porijeklo svoje imovine i to je preduslov povjerenja u institucije sistema. U 2024. godini je unaprijeđen kontrolni okvir u Zakonu o sprečavanju korupcije, a novim nacrtom izmjena tog zakona je dodatno pojačan, uz šira ovlašćenja nezavisne Agencije za sprečavanje korupcije u pogledu kontrole imovine lica povezanih sa javnim funkcionerima.

Radimo na unapređenju interoperabilnosti, te će tu kroz razmjenu informacija između 12 institucija biti stvoren, pored ostalog, i jači osnov za detektovanje sakrivene imovine. Uvešćemo i institut neosnovanog bogaćenja.

Takođe, naglasio bih da je stupio i na snagu regionalni sporazum o razmjeni podataka u vezi provjere imovinskih izjava, i to će dati jače mehanizme za provjeru imovine koja se eventualno krije u zemljama okruženja, što je, svjedoci smo, česta praksa bila.

Neistiniti podaci u imovinskim karticama funkcionera su zloupotreba povjerenja građana i indikator su prethodnog bezakonja čije se imovinske posledice žele kamuflirati i sakriti. Pojedini funkcioneri su sami sebe hvatali u laži, kao bivši predsjednik države Đukanović koji je svojevremeno izjavio da mu je sin prihodom od rentiranja poslovnog prostora izmirivao dug po famoznoj rivolving kartici, a dvije godine ranije je u svom imovinskom kartonu naveo da je njegov sin od prihoda od rentiranja kupio stan na Žabljaku. Očekujem i pun epilog u tom slučaju. Pokloni se daju kao nagrada za vršenje javne funkcije u korist poklonodavca.

Moj kabinet i Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije nastaviće da podnosi prijave sa snažnim dokazima, stvarajući osnov za postupanje ostalih nadležnih organa. U prethodnoj godini nezavisna Agencija za sprečavanje korupcije je unaprijedila proaktivnost i kontrolu, dokazala je to i u slučaju gospodina Đukanovića, koji je dužan na sudu da objasni finansijsko porijeklo skupocjenih satova. Reformom normativnog okvira i stvaranjem uslova za najefikasnije postupanje nadležnih organa, predstojeća godina biće u znaku detekcije sakrivene imovine i privođenja zakonu svih onih koji su krili imovinu proisteklu iz nelegalnih aktivnosti.

-Vjerujete li da će Crna Gora ove godine zatvoriti sva poglavlja u pregovorima sa EU?

Budućnost Crne Gore kao članice EU je dostižan cilj i vrlo je izvjesna ta perspektiva 2028. godine, na osnovu širokog društvenog saglasja, kontinuiranog i posvećenog rada Vlade, drugih institucija i ostalih djelova društva. Zatvaranje svih preostalih poglavlja u 2026. godini je realan cilj jer je već dosta aktivnosti iz tih poglavlja uspješno realizovano ili je u realizacija u odmaklim fazama. Tu se zapravo stvari dovode do kraja. Kao predsjednik Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Vlade, koja zasijeda sedmično, zajedno sa Komisijom za ekonomsku politiku, upravo imam uvid u realizaciju brojnih obaveza iz poglavlja koja trebaju da se zatvore do kraja 2026. godine. Vladi je prioritet koncentracija energije na EU agendu.

Naglasio bih da očekujem i da sudska grana vlasti da svoj doprinos proaktivnijim i efikasnijim pristupom, a to i EK snažno očekuje.

Crna Gora je dobila nikad bolji Izvještaj Evropske komisije i on neće uspavati, već naprotiv daje još jači podsticaj na planu reformi u cilju ostvarivanja punopravnog članstva u EU. Naša država je uistinu dobar primjer na Zapadnom Balkanu i daje podsticaj regionu. Evropske integracije nijesu igra sa nultom sumom na nivou regiona, jer napredak jedne zemlje ne umanjuje šanse drugih. Upravo zato je potrebno da umjesto relativizacije uspjeha drugog, na nivou regiona imamo međusobnu podršku i fokus na sopstvene obaveze.

Uspjeh u reformama ne ocjenjujemo sami sebi niti jedni drugima, već to radi EK. Da su sva specijalna tužilaštva u regionu kao naše i da uživaju podršku Vlade, poštujući nezavisnost, na Balkanu ne bi ostao od kriminala ni kamen na kamenu. Zato je važno da se i regionalni lideri fokusiraju na svoje dvorište i istinske reforme.

EU je ne samo zajednica standarda i vladavine prava, i kao takva podsticajna za ulaganja, već i sistem koji garantuje kulturno-identitetsku raznolikost. Vidjeli smo da je skoro Bugarska, prelazeći sa svoje valute lev na euro, na kovanice eura stavila Svetog Jovana Rilskog i Svetog Pajsija Hilandarca, svoje znamenite i ličnosti i pravoslavne svetitelje koje i drugi narodi, kao i naš, slave i poštuju.

Pa zar neće jedna od prilika za impozantno potvrđivanje osobenosti, identiteta i značaja Crne Gore i biti i to što će se sjutra na kovanicama eura naći recimo i lik Njegoša i Svetog Petra Cetinjskog, naših znakova raspoznavanja i simbola identiteta, kulture i slobodarskih tradicija.