Amerikanci u sve većem broju odbacuju dvije glavne političke stranke, pokazuju nova istraživanja javnog mnijenja. Gotovo polovina, 45 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao nezavisni, pokazuje novo Gallupovo istraživanje.

Foto: Ilustracija /Pixabay

To je značajan pomak u odnosu na prije 20 godina, kada je bliže jednoj trećini Amerikanaca govorilo da se ne poistovjećuje ni s Demokratama ni s Republikancima.

Prema analizi Gallupa, ovom grupom sve više upravlja nezadovoljstvo strankom koja je trenutno na vlasti. To je dinamika koja bi ove godine mogla ići u prilog Demokratama na izborima za Kongres, ali ne garantuje trajnu lojalnost.

Gallup navodi da su se nezavisni birači tokom protekle godine, kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju, više okretali Demokratama, ali se njihov odnos prema Demokratskoj stranci nije popravio. To sugeriše da je napredak Demokrata vjerovatnije povezan s sve negativnijim stavom nezavisnih birača prema predsjedniku Donaldu Trumpu.

Mlađi ljudi odbacuju stranke znatno više nego starije generacije.

Više od polovine pripadnika generacije Z i Milenijalaca izjašnjava se kao politički nezavisno, dok se većina starijih generacija svrstava uz neku stranku. To je promjena u odnosu na raniji period, kada se više mladih odraslih opredjeljivalo za Demokrate ili Republikance. To je i jedan od razloga zašto bi česte i dramatične promjene političke moći mogle postati nova normalnost.

Nezavisni birači već dugo čine najveću političku grupu u SAD-u, a njihov broj je rastao tokom posljednjih 15 godina. Ipak, često su skloniji da se u konačnici priklone jednoj od dvije glavne stranke.

Ove godine, Demokratska stranka je stekla prednost kada je riječ o stranačkom opredjeljenju među nezavisnima, kada su upitani kojoj se stranci više priklanjaju - Demokratskoj ili Republikanskoj.

Gotovo polovina, 47 posto, odraslih Amerikanaca danas se izjašnjava kao Demokrate ili kaže da se naginje Demokratskoj stranci, dok je 42 posto Republikanaca ili onih koji se naginju Republikancima. Ovo pokazuje kako se Amerikanci trenutno osjećaju u vezi sa svojim političkim pripadnostima, ali se to ne mora nužno ogledati u njihovoj formalnoj registraciji birača.

Time je preokrenuta trogodišnja prednost Republikanske stranke u stranačkom identitetu, koju su držali dok je predsjednik Joe Biden bio na funkciji, a stanje se vraća na poziciju u kojoj su Demokrate bile tokom prve Trumpove predsjedničke administracije.

Iako to svakako nije loša vijest za Demokrate, koji u novembru nastoje povratiti jedan ili oba doma Kongresa, vjerovatnije je da trenutno profitiraju od nezadovoljstva nezavisnih birača Trumpom, nego da grade trajnu naklonost prema sebi. Trumpov rejting među nezavisnima je tokom godine stalno padao, dok je popularnost Demokrata i dalje historijski niska.

Mlađi Amerikanci su glavni pokretač nedavnog rasta broja odraslih Amerikanaca koji se izjašnjavaju kao nezavisni.

Gallupovo istraživanje pokazalo je da se većina pripadnika generacije Z i Milenijalaca – rođenih između 1981. i 2007. godine – danas izjašnjava kao nezavisna. Identitet nezavisnog birača slabiji je u starijim generacijama, gdje se samo oko 4 od 10 pripadnika generacije X trenutačno opisuje kao nezavisno, dok to čini otprilike 3 od 10 starijih odraslih.

Današnji mladi odrasli imaju veću vjerovatnoću nego prethodne generacije da se izjasne izvan Demokratske i Republikanske stranke. Dok se 56 posto odraslih pripadnika generacije Z danas opisuje kao nezavisno, to je više nego 2012. godine, kada je 47 posto Milenijalaca govorilo da su nezavisni, i više nego 1992. godine, kada je 40 posto pripadnika generacije X sebe opisivalo na taj način, navodi se u analizi Gallupa.

To znači da se ovaj trend vjerovatno neće promijeniti, osim ako stranke ne uspiju promijeniti način na koji ih mlađi ljudi doživljavaju.

Amerikanci koji se politički opisuju kao umjereni sve češće sebe ne vide ni u jednoj od dvije stranke, pokazuju Gallupova istraživanja.

Tokom posljednje decenije sve više nezavisnih birača svoje političke stavove opisuje kao "umjerene", dok su Demokrate i Republikanci sve manje skloni da se tako definišu.

Otprilike polovina nezavisnih birača, 47 posto, sebe je 2025. opisala kao umjerene, u poređenju s oko 3 od 10 Demokrata i oko 2 od 10 Republikanaca.

Istovremeno, Demokrate i Republikanci postali su sve polariziraniji u svom ideološkom profilu. Oko 6 od 10 Demokrata danas sebe opisuje kao liberalne, dok je udio onih koji sebe smatraju umjerenima među najnižim ikad. Među Republikancima, 77 posto sebe smatra konzervativcima, a udio onih koji se opisuju kao umjereni također je na jednoj od najnižih tačaka.

To predstavlja još jedan izazov za stranke, jer bi pokušaji da se apeluje na politički centar kako bi se pridobili sve brojniji nezavisni birači mogli dovesti u rizik otuđivanja najodanijeg dijela njihovih biračkih baza.