Ministarstvo energetike je krajem prošle godine poništilo tender za dodjelu tržišnih premija (novčanih nadoknada) za izgradnju solarnih elektrana, jer nijedna ponuda nije ispunila zakonom i javnim pozivom propisane uslove, uključujući dostavljanje dokaza starijih od propisanih rokova, neispunjavanje uslova u vezi sa prostorno-planskom dokumentacijom i kvalifikacione uslove za priključenje na elektroenergetski sistem.

Foto: arhiva, Vlada Crne Gore/Bojana Ćupić

Uskoro će biti raspisan novi tender koji će uz aukcije za solarne elektrane uključiti i podsticaje za gradnju vjetrolektrana.

To piše u Informaciji koju je Vlada utvrdila zajedno sa Predlogom odluke o trogodišnjem planu sistema podsticaja za period 2026-2028. godine koji predstavlja ključni korak u ispunjavanju Reformske agende EU.

Izradi Trogodišnjeg plana sistema podsticaja je prethodio postupak usvajanja Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kojim se definiše novi sistem podsticaja za prozvođače električne energije iz obnovljivih izvora, a na osnovu obaveza preuzetih Reformskom agendom Crne Gore za period 2024–2027. godine. Instrumentom EU za reforme i rast postavljen je osnov za utvrđivanje novog načina sistema podsticaja kroz tržišne premije.

Crna Gora je u julu 2025. raspisala prvu aukciju za dodjelu tržišnih premija (novčane nadoknade) za gradnju solarnih elektrana, čime otvara novo poglavlje u energetskoj tranziciji – prelazak na tržišno nadmetanje u razvoju obnovljivih izvora. Aukcijom se privatnim investitorima nudi prilika da, uz podršku države, izgrade nove solarne kapacitete širom zemlje, uz uslov da ponude najnižu cijenu po proizvedenom megavat-satu struje.

Tender za prvu aukciju bio je otvoren do 10. novembra ove godine, a obuhvata kvotu od 250 megavata za solarne elektrane snage od najmanje 400 kilovata, koje mogu biti izgrađene bilo gdje na teritoriji Crne Gore. Investitori se nadmeću tako što nude cijenu po kojoj su spremni da prodaju električnu energiju, pri čemu najviša dozvoljena cijena iznosi 65 eura po megavat-satu, dok će prednost imati oni koji ponude nižu. Država sa izabranim ponuđačima zaključuje ugovor o tržišnoj premiji na 12 godina, tokom kojih im garantuje isplatu razlike između njihove ponuđene cijene i tržišne cijene, ali samo ako je tržišna cijena niža. Ako tržišna cijena poraste iznad ugovorene, investitori će razliku vraćati državi, što ovaj model čini finansijski održivijim i bezbjednijim za budžet.

U dokumentaciji koju je za Vladu spremio resor ministra Admira Šahmanovića je navedeno da će uskoro biti raspisan novi tender koji će uz aukcije za solarne elektrane uključiti i podsticaje za vjetroelektrane.

“Trogodišnjim planom sistema podsticaja bliže se uređuju kvote za projekte obnovljivih izvora energije, tehnologije kvalifikovane za podsticaje u skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i raspored aukcija za tržišnu premiju za period 2026-2028. godine. Predviđeno je da se u toku 2026. godine u prvom kvartalu (januar – mart) održi jedna aukcija za dodjelu tržišne premije za solarne elektrane za ukupnu kvotu od 250 MW, i druga aukcija u trećem kvartalu (jul – septembar) za dodjelu tržišne premije za vetroelektrane za ukupnu kvotu od 200 MW. Ukupan kapacitet (u MW) za koji se može steći pravo na podsticaje u sistemu tržišne premije u periodu od naredne tri godine iznosi 450 MW koji uključuje kapacitete solarnih elektrana i vjetroelektrana”, piše u dokumentaciji.

Obje aukcije planirane ovim Trogodišnjim planom podsticaja biće sprovedene kao aukcije za neodređene lokacije, u skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora. Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora je propisano da ministarstvo nadležno za poslove energetike raspisuje aukcije za dodjelu prava na tržišne premije.

Pripremljeni Trogodišnji plan sistema podsticaja za period 2026-2028. godine prati dinamiku Nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji je Vlada usvojila 10. decembra 2025. godine.

Iz Ministarstva energetike su naveli da je 11 firmi otkupilo tendersku dokumentaciju koja je bila dio javnog poziva iz jula prošle godine, ali da su podnesene svega četiri ponude.

Iako je mehanizam tržišne premije osmišljen tako da smanji teret po budžet i potrošače, Ministarstvo energetike za sada nema preciznu procjenu koliko bi država mogla isplatiti subvencija, niti koliki bi mogli biti eventualni prihodi od proizvođača tokom trajanja ugovora. Razlog je taj što će visina podrške zavisiti od konkretnih cijena koje budu ponuđene na aukciji i kretanja tržišnih cijena struje u narednim godinama, dok se proizvodnja iz podržanih projekata očekuje tek od 2028. godine.

“Sredstva potrebna za finansiranje podsticaja iz prve runde aukcije nijesu planirana u srednjoročnim budžetskim dokumentima jer se projekti očekuju na mreži između 2028. i 2030. godine”, kazao je ljetos “Vijestima” ministar energetike Admir Šahmanović.

Istovremeno, iz Ministarstva poručuju da bi država i građani u konačnom mogli ostvariti i direktnu finansijsku korist od ovog modela, jer se u periodima kada tržišna cijena električne energije bude viša od one ponuđene na aukciji, razlika vraća u budžet.

“Tokom energetske krize 2022. godine, Francuska je kroz ovaj model prikupila više od osam milijardi eura od proizvođača obnovljive energije”, kazao je Šahmanović.