Ministarstvo pravde ozvaničilo je Nacrt zakona o dopunama Krivičnog zakonika kojim se uvodi novo krivično djelo - nezakonito bogaćenje u vezi sa vršenjem javne funkcije, kao jedan od ključnih mehanizama u borbi protiv korupcije na visokom nivou.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Predloženim rješenjem, po prvi put se eksplicitno kriminalizuje sticanje imovine javnih funkcionera koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa njihovim zakonitim prihodima, čak i u situacijama kada nije moguće dokazati konkretno porijeklo nezakonito stečene imovine.

Prema novom članu 417a Krivičnog zakonika, javni funkcioner koji za vrijeme vršenja funkcije, ili u periodu trajanja obaveza vezanih za javnu funkciju, stekne, prenese ili prikrije imovinu čija je vrijednost veća od 50.000 eura, a koja nije u skladu sa njegovim zakonitim prihodima, može biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Predviđeno i obavezno oduzimanje nezakonito stečene imovine

Ukoliko vrijednost takve imovine prelazi 100.000 eura, zaprijećena kazna je zatvor od jedne do osam godina. Zakon predviđa i obavezno oduzimanje nezakonito stečene imovine, bez izuzetaka.

Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje prikrivanja imovine preko članova porodice i drugih bliskih osoba. Nacrt jasno propisuje da će se imovina stečena ili prenesena preko povezanih lica smatrati imovinom javnog funkcionera, osim ako se dokaže suprotno.

Krug povezanih lica obuhvata srodnike u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena, srodnike po tazbini, bračne i vanbračne supružnike, partnere u zajednici života lica istog pola, usvojioce i usvojenike, članove zajedničkog domaćinstva, ali i svako drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner ima poslovni ili drugi odnos radi sticanja ličnog interesa.

Na ovaj način, kako se navodi u obrazloženju, sprječava se praksa formalnog „izmještanja“ imovine na treća lica radi izbjegavanja krivične odgovornosti.

U Ministarstvu pravde ističu da postojeća krivična djela, poput zloupotrebe službenog položaja i pranja novca, nijesu dovoljna u slučajevima kada se ne može dokazati tačan tok novca ili konkretno krivično djelo iz kojeg potiče imovina.

"Uvođenje krivičnog djela nezakonitog bogaćenja predstavlja odgovor na tu pravnu prazninu i omogućava efikasnije procesuiranje slučajeva visoke korupcije", navodi se u obrazloženju Nacrta.

Predložene izmjene dodatno usklađuju crnogorsko zakonodavstvo sa Direktivom (EU) 1260/2024, koja uređuje oduzimanje imovine stečene kriminalnim aktivnostima, kao i sa Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv korupcije.

Jačati vladavinu prava

Kako se ističe, javni funkcioneri već imaju zakonsku obavezu prijavljivanja prihoda i imovine, pa se od njih očekuje viši nivo transparentnosti i odgovornosti.

"Posjedovanje nesrazmjerne imovine ozbiljno narušava povjerenje građana u nosioce javnih funkcija i integritet institucija", navodi se u obrazloženju, uz ocjenu da će nova krivičnopravna norma doprinijeti jačanju vladavine prava i ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava.

Za sprovođenje zakona, kako je navedeno, nijesu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Crne Gore, što ovaj propis čini finansijski neutralnim, ali potencijalno snažnim alatom u borbi protiv sistemske korupcije.

Nacrt zakona je u fazi javne rasprave, nakon čega se očekuje njegovo upućivanje u skupštinsku proceduru.