Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da su vanredni izbori najbolje rješenje za političku krizu u Glavnom gradu, ali i u izvršnoj vlasti na državnom nivou, nakon što je Demokratska narodna partija najavila istupanje iz lokalne i nacionalne vlade.

Foto: URA

“Nama trebaju vanredni parlamentarni izbori, jaki lideri, ljudi koji mogu da donose hrabre odluke, ljudi koji imaju znanje, integritet i koji mogu da guraju ovu zemlju naprijed. Treba da gradimo Crnu Goru kao zemlju bogatih i srećnih ljudi, a ne zemlju u kojoj će se sve tretirati kroz teme usko vezane za neki interes, da se vraćamo nacionalizmu, da nas pojedu teme iz prošlosti i da nemamo nikakav osjećaj kako država treba da se razvija u narednom periodu”, naveo je u autorskom podkastu „Petak s Dritanom“.

Kao dio novog programa URE “Crna Gora 365” najavio je inicijativu „Aktivna djeca Crne Gore“, odnosno podizanje fizičkog razvoja djece na viši nivo, uz besplatne škole skijanja i plivanja. To bi, kako je rekao, bilo korisno jer bi ih maklo i sa društvenih mreža, na kojima provode dosta vremena.

Ocijenio je i da se parlamentarna većina raspala:

“Crna Gora se, nažalost, opet suočava sa neodgovornom političkom elitom na vlasti i olako obećanom brzinom da će sve cvjetati i da ćemo biti posvećeni temama razvoja i napretka. To je, međutim, palo u vodu. Lično, uopšte nijesam iznenađen. Znao sam da ovi ljudi nemaju ni politički, ni moralni kapacitet da održe riječ, pa nas samim tim ne čudi što smo došli u ovu situaciju. Parlamentarna većina se raspala. Već danas imamo Podgoricu u kojoj DNP, po sopstvenim tvrdnjama, ne želi više da bude dio vlasti, kao ni Slobodna Crna Gora, što znači da oni više nemaju legitimitet da upravljaju Podgoricom”, rekao je.

Dodao je da će se situacija vjerovatno dodatno zakomplikovati, uz obrazloženje:

“Ova Vlada je najveći neprijatelj sama sebi, jer se u njoj svi međusobno ne podnose, niko nije timski igrač i svako brine isključivo za svoju fotelju”, naveo je Abazović.

Abazović je rekao da održavanje vanrednih izbora zavisi od političkih elita, ali da su oni neophodni kako bi država dobila Vladu koja može Crnu Goru da vrati na pravi put.

“Primijećujem da se sada pokušava stvoriti narativ, protiv kojeg se borim, da navodno u Crnoj Gori teče med i mlijeko i da je ovo zapravo Švajcarska, a da je Botun samo problem koji je ‘uvezen’ iz druge zemlje. U oktobru smo imali situaciju sa turskim državljanima, gdje su faktički devet hiljada ljudi protjerali iz naše države. Prije toga, u avgustu, umjesto turističkom sezonom bavili smo se pronalaskom spomenika Pavlu Đurišiću”, dodao je.

Propao projekat izmiještanja rijeke Ćehotine, toliko o ekspertizi Pokreta Evropa sad.

Govoreći o lošim investicionim odlukama vlade, podsjetio je da je propao projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine, zbog čega će biti problem transportovanja uglja u Termoelektranu, kao i da su loši ishodi brojnih drugih ugovora. Podsjetio je da Rudnik uglja u Pljevljima vodi PES:

„Izašli su ministar energetike, direktor Rudnika uglja, Bord direktora Elektroprivrede Crne Gore i još nekoliko ljudi, slikali se i konstatovali da je Ćehotina počela da teče novim koritom, te da staro korito treba staviti van funkcije kako bi mogao da se vrši iskop uglja. Nije prošlo 15 dana, a Ćehotina se vratila u svoje prethodno korito. Sada su se našli u čudu jer, ako se sve ne sanira brzo, neće biti moguće isporučivati ugalj termoelektrani. Investicija od nekoliko desetina miliona eura, tender u kojem su pozivali neke firme da odustanu da ne bi “gubili vrijeme” i sada su došli u situaciju da radovi nijesu izvedeni kako treba. Toliko o ekspertizi Pokreta Evropa sad i stručnjaka koji su obećali da znaju da rade drugačije i bolje od svih prethodnika”.

Podsjetio je da je uništena infrastruktura i na putnom pravcu Jelovica–Berane, kao i na putu koji vodi prema skijalištu Žarski, zatim da je nekoliko dana nakon otvaranja ponovo zatvoren put Mojkovac – Đurđevića Tara, te da je produžen rok za gradnju bulevara Jaz–Budva, koji je trebalo da bude završen do kraja prošlog ljeta.

Kilometar autoputa će nas koštati oko 30 miliona eura, tri miliona skuplje od prve dionice.

Abazović je upozorio na ogroman rast cijene nastavka gradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice, dužine 23,5 kilometara.

„Naša Vlada je imala procjenu da taj put treba da košta 420 miliona eura i tada sam javno obećao da ćemo započeti radove iz sopstvenih sredstava i onih dobijenih od ekonomskog državljanstva. Nova vlada je prvo obmanula da će radovi početi ‘brzim tenderom’ i da će prvi ašov biti 1. septembra 2024. godine zapoden u zemlju, uz čuveno ‘paf, paf’. To se nije desilo, a sada smo u 2026. godini. U budžet za 2025. stavili su da put košta 600 miliona eura, odnosno 180 miliona više. Cijela 2025. prošla je u tenderskim procedurama, a prije par dana izabran je najbolji ponuđač sa cijenom od 690 miliona eura. Dakle, od 420 miliona stigli smo na 690 miliona eura za 23,5 kilometara. Kada se 700 miliona podijeli sa 23,5 kilometara, ispada da kilometar košta oko 30 miliona eura“, rekao je.

Abazović je kazao da je DPS satanizovan kada je potpisao ugovor za prvu dionicu autoputa, čiji je kilometar koštao 27 miliona eura. Tadašnja opozicija, čiji je veći dio sada vlast, govorila je da je to najskuplji autoput na svijetu. Sada je vlada Milojka Spajića povećala cijenu po kilometru za oko tri miliona eura u odnosu na prvu dionicu.

„Neko će reći da je sve poskupjelo, i ima istine u tome, ali je ogromna razlika između projekcije iz 2023. da će to koštati 420 miliona i činjenice da je završilo na oko 700 miliona eura. Drugo, govorilo se da je DPS radio s Kinezima, a da oni žele da rade sa Zapadom; Evropska unija je dala grant, a opet je kineska firma izabrana jer je bila najbolje rangirana. Samo hoću da kažem: kad god čujete nešto od njih u javnosti, dobro razmislite da li govore istinu ili prave jeftini politički marketing“, rekao je.

Na pitanje građana da komentariše činjenicu da penziju od 450 eura primaju i oni sa 15 i oni sa 48 godina staža, rekao je da je to nepravedno i da se ozbiljna reforma penzionog sistema ne radi „preko koljena“.

Upitan da li će glasati za povećanje zarada poslanika, odgovorio je odrično, navodeći da Klub poslanika GP URA nikada takve inicijative nije podržao.

„Podržavamo inicijativu da se dječji dodatak poveća duplo, sa 30 na 60 eura, ali nijesmo dobili podršku kolega iz vlasti. Nijesmo predlagali povećanje zarada poslanicima i meni bi lično bilo sramota da ne dam djeci veći dodatak, a da sebi povećam platu. Držite me za riječ, ne podržavam i neću podržavati povećanje zarada poslanicima, ali ćemo ponovo predložiti povećanje dječjeg dodatka”.

Upitan o inicijativama za uvođenje dvojnog državljanstva, rekao je da su ideje partija koje su dio DF-a prije svega stvar političkog pozicioniranja za naredne izbore i unutrašnja trvenja.

„Treba da radimo na novom Zakonu o državljanstvu i da nađemo modele koji će ispraviti postojeće nepravde, ali to ne možemo da radimo u ovoj atmosferi, jer u ovom trenutku nikoga to ne zanima sa aspekta strateškog promišljanja”.