Cijena radne snage je dominantno jedan od najznačajnijih faktora u određivanju vrijednosti investicionih pojekata i drugih usluga u drugim privrednim djelatnostima. Već godinama privrednici ukazuju na problem manjka domaće radne snage i, zasad bezuspješno, traže pojednostavljivanje procedura za angažovanje radnika iz inostranstva.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Primjetno je da ne postoje dostupne analize o angažovanju inostrane radne snage, njihovom broju, privrednim djelatnostima i poslovima na kojima se angažuju, kao ni koliki je odliv novca koji se u vidu zarada njima isplaćuje.

U godini u kojoj nam se poručuje da će Crna Gora doživjeti investicioni bum, prije svega u smislu izgradnje putne mreže, niko od odgovornih ne iznosi u javnost ni tačne podatke ni pretpostavke kako angažovanje strane radne snage utiče na cijene investicija i usluge.

Poznati hotelijer Žarko Radulović u izjavi za "Dan" tvrdi da je strana radna snaga spas za privredu Crne Gore, a posebno za turizam. Naglašava da se ne može govoriti o značajnom uticaju strane radne snage na povećanje cijene usluga u turizmu.

"To su procenti, dakle uticaj je veoma mali. A spasavaju nas. Bukvalno nas strani radnici spasavaju, jer da nema njih, ne znam kako bismo radili. Naši definitivno neće da rade", izričit je Radulović.

Crna Gora kao sezonska država: Tri mjeseca zarade, devet mjeseci praznih kreveta
 
On ima iskustva sa radnicima iz cijelog svijeta – od Meksika, Argentine, Nepala, Indije i Bangladeša, pa do Maroka. Među radnicima ima i Turaka, Azerbejdžanaca, Egipćana...

Kako kaže, svi oni su veoma dobro potkovani kada je rad u turizmu u pitanju, često se služe sa dva-tri jezika, dok se naša radna snaga za tu djelatnost teško edukuje.

"Žao mi je naših radnika jer stranci polako zauzimaju njihovo mjesto. Ne znam kad će naš čovjek da shvati da mora da radi. Bez obzira da li su aplaudirali Milu ili išli na litije, nema ko da im da novac ako ga nisu zaradili. A da bi se zaradio, mora da se uloži određen trud, vrijeme, angažman, pa i znanje", naveo je Radulović.

Radulović: Ovdje su saznali da se noćni sati, praznici i nedjelje plaćaju posebno

Radulović ističe da domaći poslodavci imaju benefite od angažovanja strane radne snage.

"Kada istekne ugovor, nema otpremnine. Rijetko idu na bolovanje, skoro nikad. Oduševljeni su i prija im ovdje, jer samo u Crnoj Gori rade po osam sati, dok im na bilo kojoj drugoj destinaciji radni dan traje po 12 časova, i to im je normalno radno vrijeme, niko im ne plaća prekovremene sate kao kod nas. Ovdje su saznali da se noćni sati, praznici i nedjelje plaćaju posebno. Smještaj je mnogo bolji od onoga što imaju u drugim zemljama, imaju tri kvalitetna obroka, tako da su veoma zadovoljni i zato nam se vraćaju. U "Splendidu" imamo strane radnike koji odrađuju već treći-četvrti ugovor", kazao je Radulović.

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica smatra da angažovanje strane radne snage podiže cijene projekata i usluga, ali da bez njenog angažovanja privreda nije konkurentna.

Uticaj angažovanja stranih radnika kod nas nije u fokusu jer, smatra Mikavica, još uvijek imamo predstavu o velikoj ekonomiji i velikim infrastrukturnim projektima koje gradimo sa domaćom radnom snagom.

"Kad se nešto radi sa domaćom radnom snagom, benefiti od takve investicije su veliki, jer sav novac ostaje i vrti se u zemlji, utiče na potrošnju i BDP. Kad strani radnik uzme zaradu i pošalje je u svoju zemlju, onda je to odliv kapitala. Cijena radne snage je dominantno jedan od najvećih faktora u bilo kojoj investiciji. Ne mogu reći 50 odsto, ali veliki dio čini ljudska radna snaga. I ako se radi kao sad, da sve zgrade i druge objekte uglavnom gradi strana radna snaga, jer domaće nema mnogo i ne može da odgovori trenutnim potrebama tržišta, onda je logično da to utiče na cijenu", kazao je Mikavica.

On smatra da bi bilo mnogo bolje po državu i našu ekonomiju kada bi se razvojni infrastrukturni projekti radili po principu javnih radova, planiranja i postepene izgradnje, kada bismo mi onda mogli da formiramo svoje ekipe, svoje ljude i da na taj način angažujemo i zadržimo što više ljudi ovdje.

Po njemu, domaći radnik bolje obavlja posao jer je motivisan da izgradi reputaciju u svojoj sredini, ali domaće radne snage ima sve manje – a manjak građevinaca je ogroman, pa je bez stranaca nemoguća izgradnja bilo kojeg većeg objekta.

Smatra da će Zakon o strancima dodatno pogoršati situaciju sa radnom snagom, pa je neophodno da država što prije izađe sa predlogom zakona o stranom radniku.

Tražeći informacije o uticaju strane radne snage na cijenu investicionih radova i turističke ponude obratili smo se i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga pitanjem da li bilo koja zvanična institucija u državi vrši analize i posjeduje podatke o tome, ali do zaključenja ovog broja našeg lista nismo dobili odgovor.

Mikavica: Skraćenje radnog vremena povećaće troškove države

Unija poslodavaca stoji na stanovištu da bi skraćenje radnog vremena sa osam na sedam sati podiglo cijenu investicionih projekata.

Kako naglašava Slobodan Mikavica, direktor te asocijacije, skraćenje radnog vremena sa 8 na 7 sati automatski bi značilo da moraju da povećaju jedan broj izvršilaca da bi mogli da odgovore dogovorenim uslovima ugovora, što predstavlja dodatni pritisak na kapitalni budžet i zahtijeva dodatne troškove.

"Dakle, to bi opet padalo na teret države. A, sa druge strane, uvijek se postavlja pitanje zašto bi investitor to radio, kad može da angažuje podizvođače, koga ne interesuje da li je subota ili nedjelja, koji je praznik, jer on ugovori dnevnicu za radnika, koja nije manja od dnevnice za našeg radnika i dostiže 60–70 eura",  ističe Mikavica.