Vrhovni sud odbio je krajem decembra zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) o privremenom oduzimanju imovine bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću u Novom Selu.

Katnić; Foto: arhiva, YouTube screenshot/PR Centar

Taj sud je prihvatio zaključak Višeg suda da ne postoji vremenska povezanost između krivičnih djela koja se okrivljenom Katniću stavljaju na teret i izgradnje objekata u katastarskoj opštini Grbe u Danilovgradu, jer je utvrđeno da su objekti građeni još 2010, odnosno 13 do 14 godina prije pokretanja krivičnog postupka.- Što je naročito značajno kada se uzmu u obzir priroda krivičnog djela i vrijeme njegovog izvršenja - navodi se u obrazloženju Vrhovnog suda.

Da je jasno dokazano da Katnićeva imovina u Novom Selu nije stečena kriminalnom djelatnošću, ukazao je njegov branilac, advokat Ljubomir Raković, koji je za Pobjedu pojasnio da su ti objekti građeni mnogo prije perioda koji se u optužnici navodi kao period djelovanja kriminalne organizacije, na čijem je čelu navodno bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.

- U optužnici se navodi da je ta kriminalna organizacija formirana u martu 2020. godine i da je sticala dobit kriminalnom djelatnošću. Međutim, jasno je dokazano na osnovu cjelokupne dokumentacije, listova nepokretnosti i svega onoga na što je ukazivano u žalbama koje su podnošene da su objekti u Novom Selu građeni još 2010. i 2016. godine, tako da se oni ni na koji način nijesu mogli steći nekom kriminalnom djelatnošću - istakao je advokat Raković za Pobjedu.

Ponovio je da je odlukom Vrhovnog suda utvrđeno da je imovina u Novom Selu apsolutno čista te da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) više tu nema što da traži.

- Tužilaštvo zahtjevom za zaštitu zakonitosti nije moglo ništa konkretno ni da postigne. Ono nije moglo da promijeni odluku Višeg suda, moglo je samo eventualno da se konstatuje da je zakon povrijeđen u korist Katnića kao okrivljenog, ali to ne bi proizvelo nikakve pravne posljedice. Viši sud je, dakle, taj koji odlučuje. SDT je pokušalo ovim zahtjevom više da izdejstvuje neki medijski poen u svoju korist, ali ni u tome nije uspjelo - smatra advokat Raković.

 OBRAZLOŽENJE ODLUKE

Iz Vrhovnog suda napominju da sudovi ne mogu privremeno oduzeti nečiju imovinu ako jasno ne utvrde da ona znatno premašuje zakonite prihode te osobe i ako ne postoji vremenska veza između sticanja te imovine i krivičnog djela koje se stavlja na teret.

Stoga, kako je pojašnjeno, Vrhovni sud odbio je kao neosnovan zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo VDT protiv pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici iz juna 2025. godine. U presudi je naglašeno da privremeno oduzimanje nije kazna, već samo mjera obezbjeđenja. Preciznije, ako nema adekvatnih dokaza, takva mjera bi bila proizvoljna i protivna pravu na imovinu.

Tim rješenjem su djelimično ukinute privremene mjere obezbjeđenja - ograničavanje raspolaganjem ili korišćenjem imovine, dok traje krivični postupak, u odnosu na nepokretnosti optuženog Milivoja Katnića u Danilovgradu.

- Vrhovni sud je stava da je pravilno nižestepeni sud našao da ne postoji bilo kakva vremenska povezanost između navodnog izvršenja krivičnog djela i izgradnje objekata imajući u vidu da je predmetni objekat zajedno sa pomoćnim objektom, sagrađen još 2010, dakle 13-14 godina prije pokretanja postupka protiv okrivljenog, što je naročito značajno kada se uzme u obzir priroda krivičnog djela koje mu se stavlja na teret. Dakle, iz prijedloga tužilaštva i predloženih dokaza u isti ne proizilazi da je imovina koja je upisana u list nepokretnosti 733 PJ Danilovgrad, KO Grbe, stečena u istom ili neposrednom periodu, niti da je pribavljena ili uvećana sredstvima koja su nastala iz radnji koje se okrivljenom stavljaju na teret optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva - navodi se u obrazloženju presude u koju je Pobjeda imala uvid.

Dodaje se i da tužilac u svom prijedlogu, osim uopštene tvrdnje ni u jednom dijelu ne navodi koja i kolika je vrijednost imovinske koristi koja je eventualno pripojena zakonito stečenoj imovini okrivljenog, ali i ni u čemu se konkretno ogleda to navodno znatno uvećanje vrijednosti imovine u mjestu Novo Selo.

- Niti koliki je iznos sredstava koje tužilac smatra nezakonitim navodno uložen u predmetne objekte na toj lokaciji, i kao takve ih eventualno sjedinio sa zakonito stečenom imovinom - piše u presudi.

PROPUSTI TUŽILAŠTVA
Vrhovni sud je posebno ukazao da SDT u svom prijedlogu nije preciziralo koliki dio imovine se smatra nezakonitim, kada je navodno stečen, niti je navelo konkretne podatke o visini imovinske koristi koja bi poticala iz kriminalne djelatnosti, stoji u obrazloženju odluke.

U presudi se navodi da se tužilaštvo u svojim aktima uglavnom bavilo analizom prihoda Katnića od 2019. godine, dok je zanemarilo činjenicu da je on dostavio dokaze o zakonitim prihodima koje je ostvarivao još od 2005. godine, uključujući i period kada su sporni objekti građeni.

- Nije navedena nijedna konkretna činjenica u vezi sa visinom imovine stečene na nezakonit način, vremenu njenog sticanja, niti je precizirano za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da potiče iz kriminalnih djelatnosti, odnosno da je u očiglednom nesrazmjeru sa zakonitim prihodima okrivljenog Milivoja Katnića. U svojim aktima, državno tužilaštvo bavilo se isključivo analizom prihoda okrivljenog počev od 2019. godine, zanemarujući činjenicu da je okrivljeni sudu dostavio relevantne dokaze o prihodima koje je ostvarivao još od 2005. godine, pa nadalje. Dostavljeni dokazi o prihodima obuhvataju upravo i period kada je okrivljeni Milivoje Katnić predmetne nepokretnosti gradio - navodi se u presudi u koju je Pobjeda imala uvid.

Sud je takođe naglasio da tužilaštvo nije dokazalo postojanje očigledne nesrazmjere između zakonitih prihoda okrivljenog i vrijednosti imovine čije se privremeno oduzimanje tražilo.

- Prema ocjeni suda, nije izvršena sveobuhvatna finansijska analiza ukupnih prihoda i imovine, niti je sudu omogućeno da utvrdi da li takva nesrazmjera uopšte postoji - istakli su iz Vrhovnog suda.

Dodaju i da tužilaštvo nije identifikovalo konkretne tokove novca, niti je predočilo dokaze da je imovina uvećana, transformisana ili održavana sredstvima koja potiču iz navodnih krivičnih djela.

- Sud je istakao da sama činjenica da imovina ima veću vrijednost nije dovoljna da bi se ona dovela u vezu sa kriminalnom djelatnošću. Vrhovni sud je, pozivajući se na relevantnu praksu Evropskog suda za ljudska prava, za ovu pravnu nadležnost, ukazao da privremene mjere obezbjeđenja predstavljaju ozbiljno ograničenje prava na mirno uživanje imovine, te da se one mogu izreći samo ako postoje jasno utvrđeni, konkretni i provjerljivi razlozi - pojasnili su.

U suprotnom, kako upozoravaju, takve mjere bi imale karakter preventivne sankcije, što nije njihova zakonska svrha.

- Sud je takođe naveo da zahtjev za zaštitu zakonitosti, kao vanredno pravno sredstvo, ne služi za ponovno preispitivanje činjenica i dokaza, već isključivo za ispitivanje da li je u pravosnažnim sudskim odlukama povrijeđen zakon, radi obezbjeđenja jedinstvene i pravilne primjene prava i pravne sigurnosti. U konkretnom slučaju, Vrhovni sud je utvrdio da u odluci Višeg suda nema ni bitnih povreda krivičnog postupka, niti pogrešne primjene zakona - navodi se u obrazloženju.

Iz Vrhovnog suda ukazuju i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, u kojoj je nedvosmisleno naznačeno da postojanje sumnje o kriminalnoj aktivnosti nije dovoljno za miješanje u imovinska prava, ukoliko nije uspostavljena konkretna veza između imovine i krivičnog djela.

Barjamovica zajednička svojina braće Katnić

Finansijska istraga u vezi s objektom u Barjamovici biće nastavljena, jer u odnosu na te objekte nije došlo u potpunosti do deboklade, kao što je slučaj sa Novim Selom.

Advokat Raković za Pobjedu pojašnjava da će morati da se saslušavaju svjedoci koji su učestvovali u izgradnji tih objekata jer se tu radi o zajedničkoj svojini Katnića i njegove braće Radomira i Slavka.

- Biće tu i obimne dokumentacije, koju je Katnić već istakao na glavnim pretresima u julu prošle godine, preciznije izvodi iz banaka koje je on priložio kao dokaze jer se tu vidi ukupan iznos zarade koju je on ostvario još u vremenu kada je radio kao sudija Apelacionog suda u periodu od 2005. do 2015. godine, a onda i kasnije kada je postao glavni specijalni tužilac od 2015. do 2022. godine, zatim i njegove penzije nakon prestanka funkcije glavnog specijalnog tužioca - zaključio je Raković za Pobjedu.