Salame, paštete, kobasice, viršle, kulen, čajna... – svakodnevni izbor na trpezi mnogih građana – odnedavno se nalaze u kategoriji jedan kancerogenih namirnica Svjetske zdravstvene organizacije.

Foto: Ilustracija /Pixabay

To je ista grupa u kojoj su cigarete, arsen i azbest. Prof. dr Miljan Ćeranić, koloproktolog i načelnik Centra za minimalno invazivnu hirurgiju Urgentnog centra, naglasio je da je važno razumjeti šta zapravo znači ova klasifikacija.

"Svjetska zdravstvena organizacija je konačno potvrdila da su mesne prerađevine kancerogene. Ali to ne znači da je rizik isti kao kod cigareta ili azbesta. Nije isto ako neko pojede parče prerađevine i ako popuši kutiju cigareta", objašnjava dr Ćeranić.

Aditivi, so i stil života

Prema njegovim riječima, ključni problem nisu samo sami proizvodi, već i ono što se u njima nalazi.

"Kada govorimo o nitritima, nitratima, aditivima, velikim količinama soli – sve to ugrožava zdravlje", ističe doktro za RTS.

Dodaje da studije koje govore o povećanom riziku moraju da se tumače pažljivo.

"Nije isto dva šnita šunke jednog, drugog ili trećeg kvaliteta. Zato je vrlo upitno koliko je takva studija precizna kada je riječ o kvalitetu mesa i količini dodataka."

Ipak, činjenica je da se rak debelog crijeva sve češće javlja kod mlađih ljudi. Dok je ranije bio karakterističan za osobe starije od 50 godina, danas se bilježi porast oboljelih u grupi od 30 do 50 godina. U Velikoj Britaniji, na primjer, zabilježeno je čak 75 odsto više slučajeva u mlađoj populaciji u odnosu na devedesete godine.

"Dugotrajna konzumacija prerađevina, smanjena fizička aktivnost i stres – sve zajedno dovodi do nove kategorije oboljelih", upozorava dr Ćeranić.

Skrining i rana dijagnostika

U Srbiji se godišnje registruje oko 2.000 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva. Stručnjaci zato apeluju na redovne preventivne preglede.

"Skrining podrazumijeva testove na okultno krvarenje – takozvane FOB testove – kod osoba koje nemaju simptome. Ako je test tri puta pozitivan, onda se pacijent upućuje na kolonoskopiju", kaže dr Ćeranić i dodaje da je kolonoskopija "zlatni standard za dijagnostiku".

Standardna preporuka je da se sa skriningom počne posle 50. godine, dok su u Sjedinjenim Državama granicu već pomjerili na 45.

"Ako neko u porodici ima karcinom debelog crijeva, onda se sa kontrolama kreće i ranije", naglašava profesor.

Posebno upozorava da svaka pojava krvi u stolici, anemije ili problema sa pražnjenjem zahtijeva hitnu dijagnostiku.

"Ako vam dođe pacijent od 35 godina i požali se na krv u stolici, obavezno ga treba uputiti na pregled."

Zajednički rad do boljih rezultata

Dr Ćeranić ističe da je lečenje karcinoma debelog crijeva multidisciplinarni proces.

"Hirurgija, hemioterapija, zračna terapija – sve mora biti povezano da bismo postigli dobre rezultate, uporedive sa zapadnim zemljama."

U tom cilju, Udruženje endoskopskih hirurga, čiji je on predsjednik, organizuje kurseve i obuke za lekare različitih specijalnosti.

"Hoćemo da radimo svi zajedno – hirurzi, onkolozi, radiolozi i radioterapeuti. Takav vid edukacije može značajno da poboljša rezultate liječenja", zaključuje prof. dr Miljan Ćeranić.

Iako je poruka SZO jasna, ljekari podsjećaju da panika nije rešenje. Umjerenost u ishrani, više fizičke aktivnosti i redovni preventivni pregledi ostaju najbolja odbrana od bolesti.