Odrasle žene imaju tri puta veću vjerovatnoću da dobiju migrene nego muškarci. A sada je globalna studija iz 2025. godine otkrila da žene takođe provode više vremena pateći od migrena uopšte.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Objavljena nedavno u časopisu The Lancet Neurology, studija je analizirala podatke o glavobolji od 41.000 muških i ženskih pacijenata u 18 zemalja. Dok prethodni radovi o glavobolji pokazuju da žene češće doživljavaju migrene, istraživači su željeli da razumiju da li žene takođe pate duže.

"Sama po sebi prevalencija zapravo ne pruža toliko informacija", kaže Andreas Katem Husoj, jedan od vodećih autora studije i postdoktorski saradnik u Norveškom centru za istraživanje glavobolje. "Takođe je potrebno znati kako bolest utiče na pojedince". Autori studije su koristili podatke iz ankete pacijenata gde su bilježili njihovo tipično trajanje i učestalost migrene, analizirajući prvi put koliko dugo migrene traju na osnovu starosti ili pola osobe. Rezultati pokazuju da je količina vremena koju žene pate od migrene skoro dvostruko veća u poređenju sa muškarcima.

Uz činjenicu da žene češće imaju migrene, studija Lanseta zaključuje da "žene imaju više nego dvostruko veći teret od muškaraca".

Šta je migrena - i šta je pokreće?

Iako je uobičajena zabluda, "migrena nije samo glavobolja", kaže Mesud Ašina, direktor jedinice za istraživanje ljudske migrene u Danskom centru za glavobolje. Tokom napada migrene, mnogi ljudi doživljavaju mučninu, povraćanje, umor ili postaju osjetljivi na svetlost i mirise.

Tačni biološki mehanizmi koji uzrokuju migrene nisu poznati. Trenutna istraživanja sugerišu da se migrene javljaju u trigeminovaskularnom sistemu, mreži koja obuhvata živce, moždane ćelije i krvne sudove u mozgu. Istraživači vjeruju da kada se krvni sudovi u trigeminovaskularnom sistemu šire, javlja se glavobolja.

Okidači migrene mogu da variraju: genetika, loša ishrana, loš noćni san ili hormoni su sve faktori. Neki pacijenti se takođe previše oslanjaju na ljekove za glavobolju, kako one koji se izdaju bez recepta, tako i one na recept, što može dovesti do nepotrebnih glavobolja koje se nazivaju glavobolja prekomjerne upotrebe ljekova, prema Husojevoj studiji. Oko 20 procenata glavobolja moglo bi se izbeći ako bi ljudi pravilno uzimali ljekove, zaključuje studija.

Ali hormoni bi mogli biti razlog zašto žene provode više vremena pateći od migrena, prema riječima Adi Perec, neurologa i specijaliste za glavobolje na Univerzitetu Stanford, koja nije bila uključena u studiju. Decenije istraživanja ukazuju na to da hormoni igraju ulogu u tome kako migrene utiču na žene. Receptori za ženske hormone estrogen i progesteron nalaze se u trigeminovaskularnom sistemu, što dodatno ukazuje na potencijalnu hormonsku vezu.

Činjenica da žene mogu više i duže da pate od migrena nego muškarci ne iznenađuje Perec. "Ove polne razlike su, barem delimično, hormonski vođene", kaže ona.

Stručnjaci imaju nekoliko teorija o tome zašto.

Teorija o povlačenju estrogena

Teorija o povlačenju estrogena datira iz 1972. godine. Neurolog Brajan Somervil, podstaknut izveštajem iz 1666. godine o plemkinji koja je imala migrene tokom menstruacije, sproveo je malu studiju koja je sugerisala da se migrene pokreću kada nivoi estrogena - ključnog hormona koji reguliše menstrualni ciklus - padnu u tijelu.

Od tada, više neurologa je krenulo u dalje istraživanje. Jedna popularna studija iz 1962. godine anketirala je dječake i djevojčice o migrenama. Studija je otkrila da su prije 10. godine oba pola doživjela približno isti broj migrena. Ali posle tog uzrasta, rizik kod djevojčica je značajno porastao. Čini se da druge nedavne studije pronalaze slične veze između puberteta i migrene.

Drugim riječima, "počinje vam menstruacija. A to izgleda da je snažan okidač za migrenu", kaže Perec. "Kada osoba ima menstruaciju, postoji mjesečna ciklična fluktuacija u doziranju estrogena. Estrogen pada u kasnoj lutealnoj fazi menstrualnog ciklusa neposredno prije početka menstruacije".

Zanimljivo je da nekoliko studija sugeriše da životna faza žene takođe može uticati na učestalost migrene zbog različitih nivoa estrogena. Na primjer, kod trudnica su izgleda blaži simptomi migrene u drugom ili trećem tromjesečju, kada su nivoi estrogena normalno visoki.

Suprotno tome, tokom mjeseci ili godina prije menopauze poznate kao perimenopauza - otprilike u sredini do kasnih 40-ih godina žene - nivoi estrogena rastu i padaju nepravilno. "Tokom tog vremena, migrena se može pogoršati", kaže Perec.

"Ipak, fluktuacija estrogena samo djelimično objašnjava okidače migrene", kaže Ašina. Veliki broj žena doživljava glavobolje van menstrualnog ciklusa, a milioni muškaraca se takođe nose sa njima. Ašina je koautor rada iz 2023. godine koji navodi istraživanje koje podržava ovu hipotezu o povlačenju estrogena, iako je verovatno i široko prihvaćeno, takođe se oslanja na ograničene studije.

"Somervilova mala studija je sprovedena na šest ljudi sedamdesetih godina", kaže Ašina. "Dakle, ono što je tamo navedeno, još uvijek treba da se usavrši".

Ašinin tim trenutno istražuje molekularne mehanizme koji stoje iza migrene i na kraju planira da ih proučava kod žena. "Mislim da se toliko mnogo stvari dešava u ljudskom tijelu tokom ovog procesa", kaže Ašina. "U ovom slučaju bi mogli biti uključeni različiti molekuli".

Potreba za istraživanjem usmjerenim na žene

Uprkos jasnim podacima da su migrene češće kod žena, nema dovoljno studija koje se fokusiraju na to kako migrena posebno pogađa žene, tvrde autori rada iz 2025. godine.

U prošlosti su žene sa migrenama bile stigmatizovane. Bivši glavni neurolog u Medicinskom centru Kornel, dr Harold G. Volf, koji se smatra "ocem modernog istraživanja glavobolje", dijagnostikovao je migrenu različito kod žena i muškaraca, prema analizi stigme migrene iz 2024. godine. Volf je tumačio migrene kod žena kao "psihološki problem", što je dovelo do stereotipa da je ženski mozak „krhak". To je dovelo do toga da se pacijentkinje sa migrenom shvataju manje ozbiljno.

Taj način razmišljanja imao je dugotrajne posledice, što je dovelo do toga da je zdravlje žena danas nedovoljno proučeno i nedovoljno finansirano pitanje.

"To se može pretvoriti u nejednako opterećenje", kaže Husoj. Glavobolje su šesto najinvalidizirajuće stanje širom svijeta, a migrene su takođe jedan od glavnih razloga zašto ljudi izostaju sa posla. Ali kod žena, migrene se često javljaju u godinama kada su karijera i podizanje porodice na vrhuncu.

"Prevalencija migrene je najveća kod oba pola u 30-im godinama", kaže Husoj. "Pored toga, kada žene započnu perimenopauzu u 40-im godinama, migrene se pogoršavaju".

Najbolji način za borbu protiv nesrazmerne patnje jeste istraživanje. Husoj se nada da će nadograditi nalaze svoje nedavne studije i istražiti različit uticaj migrene na muškarce u odnosu na žene.

Istraživanje takođe može dovesti do boljih terapija za žene. Sučitra Džoši, vanredna profesorka neurologije na Institutu za mozak Univerziteta Virdžinije, objavila je studiju iz 2025. godine koja se fokusira na to kako hormon progesteron, koji reguliše menstrualni ciklus i proizvodi se u prvih nekoliko mjeseci trudnoće, može uticati na migrenu. Studija je otkrila da aktiviranjem receptora progesterona kod ženki miševa, one postaju osetljivije na simptome povezane sa migrenom; alternativno, blokiranje receptora suzbija simptome.

Iako ne možemo izvući konačna poređenja između studija na miševima i ljudima, "vjerujemo da će razumijevanje ove uloge ovih važnih ženskih hormona definitivno produbiti naše razumijevanje patofiziologije", kaže Džoši.

Migrena je nesumnjivo iscrpljujuće stanje. "Žene u najboljim godinama su izložene većem riziku od hormonskog uticaja", kaže ona. Razumijevanjem šta uzrokuje migrene, posebno kod žena, "potencijalno možemo identifikovati ciljane terapije".