Regionalna privreda već je pretrpjela stotine miliona eura štete samo 24 sata nakon što su autoprevoznici blokirali granice prema EU.

Foto: Pixabay/ Ilustracija

Kamiondžije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije su 26. januara blokirali izlaze, a od ponoći su blokirali i ulaze u ove zemlje.

"Direktna šteta za ekonomije Zapadnog Balkana je oko 100 miliona eura dnevno po osnovu izvoza robe zbog birokratskih procedura i neadekvatne reakcije Evropske unije", izjavio je predsjednik Privredne komore Srbije, Marko Čadež, u izjavi za Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, iz Transportne zajednice (Transport Community), organizacije koju su osnovale države EU i Zapadnog Balkana radi integracije transportnih tržišta regiona sa evropskim, navode za RSE da svaka odluka o statusu vozača zahtijeva odluku na nivou EU.

Prevoznici protestuju zbog pooštrene procedure za ulazak u Šengenski prostor, te upozoravaju da im je skraćeno dozvoljeno vrijeme boravka u zemljama EU.

Traže da se dozvoljeni boravak produži s tri na četiri mjeseca unutar šestomjesečnog razdoblja, te poručuju da će blokada trajati sedam dana ako se ne postigne dogovor.

Prvi dan blokade, 26. januara, portparol Evropske komisije, Markus Lamert (Lammert), izjavio je da evropske institucije rade na rješenju koje bi određenim profesionalcima, uključujući i vozačima kamiona, dalo mogućnost da ostanu na teritoriji Šengena duže nego što trenutna pravila dozvoljavaju.

Ugrožena stabilnost lanaca snabdijevanja

Marko Čadež je rekao da iz Srbije u EU izvozi oko 10.000 kompanija i da aktuelna situacija ugrožava i stabilnost lanaca snabdijevanja.

"Na direktnu štetu treba dodati i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 eura dnevno", dodao je Čadež.

Naveo je da privrednici iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore, kao i kompanije iz EU koje posluju u regionu, duže od dvije godine ukazuju na problem, ali da rješenja i dalje nema.

"Sada imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe blokiraju", rekao je Čadež.

Po podacima Privredne komore, u posljednjih sedam dana samo u Njemačkoj uhapšeno je devet vozača zbog evropskih pravila.

"Nadamo se da će evropska administracija imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se sada obraćaju svojim vladama, jer ovakvim pristupom ugrožava sopstvenu ekonomiju", dodao je Čadež.

Privredna komora Srbije je u saradnji sa evropskim i komorama regiona kao rješenje predložila uvođenje posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače koja bi važila u cijeloj Šengenskoj zoni, povećanje broja dozvoljenih dana boravka, te izuzimanje vozača iz sistema ulaska i izlaska (EES) do postizanja trajnog rješenja.

Komorski investicioni forum Zapadnobalkanske šestorke, koji okuplja privredne komore Albanije, BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, uputio je 26. januara Evropskoj komisiji zajednički apel sa ciljem pronalaženja hitnog rješenja za poteškoće vozača.

U apelu podsjećaju da je oko 60% spoljne trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, te da bi problemi vozača na granicama mogli da prerastu u ozbiljan sistemski, kako ekonomski, tako i politički problem za region.

Velika šteta za Luku Bar

Već prvog dana protesta posljedice su osetili u crnogorskoj Luci Bar. Odatle su saopštili da će njihovom poslovanju biti nanesena velika šteta.

"Blokada ulaza u Slobodnu zonu Luke Bar onemogućava funkcionisanje i redovno odvijanje posla ne samo kompanije Luke Bar, već i svih kompanija koje rade na lučkom području, odnosno u Slobodnoj zoni. Luka Bar kao operater Slobodne zone nema nijedan mehanizam za prevazilaženje ove problematične situacije, niti bilo kakav uticaj na to da se blokada što prije okonča", saopštili su.

Vozači kamiona su prethodno blokirali terminale Luke Bar, zaustavaljajući tako i transport preduzeća "Jugopetrol AD" iz Kotora, koje nije moglo isporučiti energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da su obaviješteni kako, zbog blokade Luke Bar i skladišta goriva, tokom trajanja obustave neće biti moguće redovno snabdijevanje obrazovno-vaspitnih ustanova energentima.

Takođe, iz Uprave carina Crne Gore, suprotno nekim najavama, saopštili su da ne očekuju nestašice hrane usled otežanog uvoza. Kako je objašnjeno, vikend pred početak blokada preduzete su mjere pojačanog uvoza.

Evropski partneri 'preispituju kredibilitet' lokalnih izvoznika

Iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH upozoravaju da partneri u EU zbog posljednjih blokada preispituju "kredibilitet izvoznika i uvoznika iz ovog regiona".

Zijad Sinanović, direktora Sektora za tranport i komunikacije STK BiH, za RSE navodi da podržava zahtjeve prevoznika, ali da ne može podržati blokade.

"Većina zahtjeva prijevoznika je upravo artikulirana u odborima prijevoznika koji djeluju pri STK BiH i godinama smo ih upućivali nadležnim institucijama", kaže Sinanović.Dodaje da nije zahvalno procjenjivati kolike će štete biti prouzrokovane blokadom.

"Otvara se pitanje poštivanja rokova isporuke i posljedica zbog nemogućnosti izvršavanja ugovornih obaveza, a s druge strane i svrhe postojanja proizvodnih procesa koji bi za rezultat imali skladištenje gotovih proizvoda, bez daljeg plasmana", upozorava Sinanović.

On dodaje da bh. proizvodi, naročito iz metalskog sektora, idu direktno u proizvodne trake, te da neke fabrike u Njemačkoj direktno zavise od lanaca snabdijevanja – što znači štetu i za jedne i za druge.

"Štetu će pretrpiti i sami prijevoznici koji zbog protesta ne rade, a posljedično onda i izvozno orijentirane kompanije", rekao je Sinanović.

Ocjenjuje da nadležne institucije u regionu nisu reagovale na vrijeme, te da su morale "iskoristiti sve kanale službene komunikacije s Evropskom komisijom, kako bi se rješavanju ovog pitanja pristupilo bez odlaganja".

Prema njegovim riječima, nije moguće brzo doći do trajnog rješenja za profesionalne vozače, ali da bi do tada trebalo uvesti moratorijum na kontrolu njihovog boravka u EU.Predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Goran Račić, ocijenio je za RSE da su bh. vlasti trebale ranije da reaguju.

"Privreda već duži niz godina, zbog malog broja otvorenosti graničnih prelaza sa Evropom i dugog čekanja, ima visoke troškove logistike, koji su prouzrokovali manju profilabilnost i više cijene na našim policama i marketima", rekao je Račić.

Navodi da su neki prevoznici iz BiH zbog ovih problema već preregistrovali svoje firme u Sloveniju.

Račić poziva Savjet ministara BiH da zajedno sa drugim zemljama regiona stupi u pregovore sa Evropskom komisijom, da bi se ovaj problem riješio.

Odluke o statusu vozača u rukama EU

Svaka potencijalna mjera koja se odnosi na vize, boravišni status ili profesionalne kategorije zahtjevala bi odluku na nivou Evropske unije, navode iz Transportne zajednice za RSE.

Dodaju da su posredovali u dijalogu sa Evropskom komisijom kako implementacija novog elektronskog sistema EU (EES) ne bi stvorila poremećaje u transportu i lancima snabdijevanja.

"Strukturna ograničenja na granicama EU–Zapadni Balkan, poput velikih saobraćajnih gužvi, ograničenih infrastrukturnih kapaciteta i nedovoljne digitalizacije, doprinijela su postojećim pritiscima. Rješavanje ovih izazova zahtijeva koordinisano djelovanje institucija i ne može se postići jednom mjerom", navela je Transportna zajednica.Ova organizacija konstatuje da je EES doveo do sistematičnije primjene šengenskih pravila i na profesionalne vozače, ali da se osnovni pravni okvir nije promijenio.

"Vremena čekanja na graničnim prelazima između EU i Zapadnog Balkana već dugo stvaraju kašnjenja koja direktno utiču na vozače, prevoznike, lance snabdijevanja i konkurentnost privreda regiona", konstatuje Transportna zajednica.

Transportna zajednica podsjeća na zaključak da je na 11 graničnih prelaza EU–Zapadni Balkan potrebno unapređenje infrastrukture, digitalizacije i međuinstitucionalne saradnje.