Dvije vanredne sjednice Skupštine, na čijem dnevnom redu je gotovo 50 predloga zakona, biće održane danas.

Foto: Skupština Crne Gore/I.Šljivančanin

Na dnevnom redu naći će se, između ostalog, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, iako za njih Evropska komisija još nije dala zeleno svjetlo. Stručna javnost i nevladine organizacije upozoravaju na moguće kršenje prava i procedura, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju. Navode da je iz sjedišta Evropske unije u Briselu saopšteno da je Evropska komisija u procesu razmatranja izmjena i dopuna ova dva zakona i da će mišljenja biti dostavljena Vladi. 

Između ostalog, poslanici će se izjašnjavati o Predlogu zakona o Ustavnom sudu, Sudskom savjetu i tužilaštvu. Razmatraće se i izmjene i dopune zakona o opštem obrazovanju i socijalnom stanovanju.

Predložene izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, povećanje zarada javnim funkcionerima za 30 odsto, u prethodnom periodu izazvale su oprečne reakcije u javnosti. Javna rasprava o tom pitanju završena je u decembru, dok iz Ministarstva finansija još nema zvvaničnih pojedina. Planirano povećanje zarada kroz uvećanje koeficijenata i obračunskih jedinica građane bi koštalo oko osam miliona eura na godišnjem nivou.

Predstavnici sindikalnih organizacija ranije su saopštili da se u socijalnom dijalogu i pregovorima o ključnim socijalnim pitanjima uloga sindikata pokušava minimizirati.

Radomir Bošković iz Unije sindikata Crne Gore istakao je da se pokušava umanjiti značaj kolektivnih ugovora, kako Vlada ne bi imala obavezu da pregovara sa sindikatima, već da im se eventualno daju savjetodavna mišljenja koja ne bi bila obavezujuća.

"I kada smo davali primjedbe, bilo ih je na stotine, kako od sindikata prosvjete, tako i od Unije slobodnih sindikata, sindikata uprave i pravosuđa. Toliko primjedbi je dostavljeno da su nas doživjeli kao nekoga ko opstruira procese ", rekao je Bošković.

Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore, Duško Zarubica, poručio je da se u praksi suočavaju sa neadekvatnom implementacijom postignutih dogovora, neprihvatanjem zakona i drugih akata usaglašenih sa socijalnim partnerima.

"Radno i socijalno zakonodavstvo često se mijenja u nesinhronizovanom postupku, iniciranom od nadležnih ministarstava ili čak pod pritiskom krupnog kapitala", naveo je Zarubica.

Za neke od zakona koji će se sjutra naći pred poslanicima, poput Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, Evropska komisija još nije dala saglasnost.