Izjava predsjednika FIFA Đanija Infantina da bi trebalo razmotriti ukidanje zabrane Rusiji za nastupe u međunarodnom fudbalu izazvala je snažne reakcije u ukrajinskom političkom i sportskom vrhu, uz oštre optužbe na račun prvog čovjeka svjetske fudbalske organizacije.

Foto: YouTube screenshot/Washington Post

Infantino je u ponedjeljak, u intervjuu za "Sky News", rekao da bi FIFA "morala“ da razmotri povratak Rusije u međunarodna takmičenja, ocjenjujući da postojeća zabrana "nije postigla ništa“ i da je, prema njegovim riječima, samo proizvela "više frustracije i mržnje“.

Njegovi stavovi naišli su na oštru osudu u Ukrajini. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga nazvao je Infantina "moralnim degenerikom“, podsjećajući na posljedice ruske agresije koja traje od 2022. godine.

Nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu, FIFA je u koordinaciji sa UEFA-om donijela odluku o isključenju ruskih klubova i reprezentacija iz svih međunarodnih takmičenja. Ta odluka uslijedila je nakon snažnog pritiska evropskih država, od kojih su neke jasno saopštile da neće igrati protiv Rusije u plej-of mečevima za Svjetsko prvenstvo. Među zemljama koje su to javno poručile bile su Poljska, Švedska i Engleska.

Formalnu odluku donijeli su Biro Savjeta FIFA-e i Izvršni komitet UEFA-e.

U februaru 2022. godine FIFA je saopštila da je „fudbal u potpunosti ujedinjen i u punoj solidarnosti sa svim ljudima pogođenim dešavanjima u Ukrajini“, uz poruku da se nada brzom poboljšanju situacije kako bi fudbal ponovo mogao da bude "vektor jedinstva i mira među ljudima“.

Istovremeno, FIFA je najavila humanitarnu donaciju od milion dolara. Infantino je tada izjavio da organizacija želi da „da svoj doprinos i podrži ljude u Ukrajini, kao i one koji su pobjegli od rata“.

Tri godine kasnije, Infantino je promijenio retoriku.

U ponedjeljak je rekao da FIFA "nikada ne bi trebalo da zabranjuje zemljama igranje fudbala zbog postupaka njihovih političkih lidera“, dodajući da bi omogućavanje dječacima i djevojčicama iz Rusije da igraju fudbal u drugim djelovima Evrope "moglo pomoći“ u smirivanju situacije.

Na to je reagovao ukrajinski ministar vanjskih poslova Sibiga, koji je poručio da „679 ukrajinskih djevojčica i dječaka nikada više neće igrati fudbal jer ih je Rusija ubila“, dodajući da će buduće generacije ovakve prijedloge posmatrati kao sramotu "uporedivu sa Olimpijskim igrama iz 1936. godine“.

Kritičan je bio i ministar sporta Ukrajine Matvij Bidni, koji je izjavio da Infantinove riječi zvuče "neodgovorno, da ne kažemo infantilno“. On je ocijenio da takvi stavovi "odvajaju fudbal od stvarnosti u kojoj se ubijaju djeca“, ističući da ruska zastava i nacionalni simboli nemaju mjesto u sportu dok traje agresija na Ukrajinu.

Bidni je naveo i konkretne primjere stradalih mladih sportista. Među njima je slučaj Ilije Perežogina, učenika desetog razreda iz Marijupolja, koji je poginuo dok je igrao fudbal na školskom stadionu, kao i bivše futsal igračice Viktorije Kotljarove, ubijene zajedno sa majkom tokom granatiranja Kijeva 29. decembra 2023. godine.

Podrška kritikama Infantina stigla je i iz Sjedinjenih Američkih Država. Kongresmen Don Bejkon, republikanac iz Nebraske i član Kongresnog fudbalskog kokusa, poručio je da Rusija treba da ostane suspendovana iz FIFA takmičenja dok traje, kako je naveo, "varvarska invazija“.

Ukrajinski fudbalski savez pozvao je FIFA-u da ne mijenja postojeću poziciju dok rat traje. U saopštenju je navedeno da se vojna dejstva nastavljaju, da se civilna infrastruktura uništava i da milioni ljudi ostaju bez osnovnih uslova za život. Savez je poručio da suspenzija predstavlja efikasan oblik pritiska i da bi povratak Rusije ugrozio bezbjednost i integritet takmičenja.

Podsjećanja radi, FIFA i UEFA su tokom 2023. godine ukinule zabranu nastupa ruskim selekcijama do 17 godina, pod strogo definisanim uslovima: bez zastave, himne, nacionalnih simbola i uz nastupe u neutralnim bojama. Međutim, UEFA je kasnije odustala od planova da Rusiju vrati na Evropsko prvenstvo za taj uzrast 2024. godine, nakon protivljenja više saveza.

Infantinovi stavovi dolaze u trenutku kada se FIFA suočava sa pritiscima da reaguje i u vezi sa Izraelom, nakon optužbi Palestinskog fudbalskog saveza da organizacija nije obezbijedila jasnoću niti adekvatan proces u vezi sa navodnim kršenjima statuta.

FIFA je i ranije bila predmet kritika zbog odnosa sa Rusijom, naročito nakon organizacije Svjetskog prvenstva 2018. godine, četiri godine nakon ruske aneksije Krima. Generalni direktor Šahtjora iz Donjecka Sergej Palkin tada je izjavio da je dodjela Mundijala Rusiji bila "ogromna greška“ i da je nedostatak reakcije međunarodnih organizacija ohrabrio dalju eskalaciju sukoba.

U februaru 2019. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin dodijelio je Infantinu Orden prijateljstva zbog doprinosa organizaciji Svjetskog prvenstva. Ceremonija je održana u Kremlju, gdje je Infantino poručio da to "nije kraj, već početak plodne saradnje“.