Primjena izmjena i dopuna Zakona o strancima, kojima se propisuje minimalni godišnji iznos od 5.000 eura plaćenih poreza kao uslov za produženje boravka preduzetnika, izazvala je nedoumice i zabrinutost među stranim investitorima koji Crnu Goru vide kao svoju poslovnu bazu.

Mihail Bader, Foto: Fondacija za budućnost turizma

Iako je namjera države da suzbije fiktivno poslovanje legitimna, način na koji se novi uslovi interpretiraju u praksi otvara niz pitanja na koja i dalje nemamo jasne odgovore, saopštio je Mihael Bader, predsjednik Fondacije za budućnost turizma Crne Gore.

"Strateški cilj Crne Gore mora biti stvaranje održivog i tržišno orijentisanog poslovnog ambijenta. Kao zemlja koja je predvodnica u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, ne smijemo dozvoliti da administrativna nejasnoća postane barijera za strance koji ovdje registruju firme, zapošljavaju radnike i vezuju svoj lični i profesionalni napredak za našu ekonomiju. Trenutna situacija, nažalost, šalje poruku koja može narušiti reputaciju države kao atraktivne investicione destinacije",  smatra on.

 Jedna od nedoumica je propisano poresko opterećenje.

 "Nejasno je koje tačno vrste poreza, po novim Izmjenama i dopunama Zakona o strancima, ulaze u traženi iznos od 5.000 eura na godišnjem nivou. Da li je riječ isključivo o porezu na dobit i dohodak ili se u zbir računaju i PDV, doprinosi na zarade, porez na dividende, pa čak i porezi koje preduzetnik plaća kao fizičko lice? Nedostatak preciznog tumačenja o tome da li se obaveze po različitim osnovama mogu sabirati dovodi do toga da preduzetnici, uprkos značajnim doprinosima državnom budžetu, strahuju od odbijanja zahtjeva za boravak", rekao je Bader.

Naglasio je da posebno zabrinjava pitanje retroaktivne primjene zakona i nepostojanje prelaznog perioda (grace period) za novoosnovane firme.

"Očekivanje da kompanija u početnoj fazi razvoja, ili ona koja je niskoaktivna ali uredno izmiruje obaveze prema zaposlenima, odmah dosegne visoke poreske pragove, može biti kontraproduktivno. Takođe, postavlja se ključno pitanje: da li neispunjavanje ovog uslova automatski znači gubitak prava na boravak ili postoji prostor za naknadnu doplatu razlike do propisanog minimuma",  poručio je Bader.

Smatra da je neophodno prepoznati i razumjeti realnost poslovanja. Kompanije čiji se troškovi dominantno odnose na isplatu zarada daju ogroman doprinos stabilnosti sistema, pa njihov status, kako ističe, ne smije biti doveden u pitanje zbog striktnih i često jednodimenzionalnih tumačenja poreskog praga.

"Važno je istaći da ovi ljudi nisu samo privremeni gosti, već aktivni akteri koji poštuju crnogorske zakone i institucije i kroz svoje investicije, poreze i svakodnevnu potrošnju daju direktan doprinos ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore. Ovdje je riječ o opravdanoj potrebi za jasnim i primjenjivim pravilima. Iako podržavamo namjeru države da kroz strožu kontrolu unese red u ovu oblast, smatramo da se mora izbjeći regulacija koja ne uvažava realne poslovne okolnosti i stvara nepotrebnu administrativnu nesigurnost",  istakao je Bader.

Pozvao je nadležne institucije, u prvom redu Ministarstvo unutrašnjih poslova da hitno otklone prepreke i teškoće, kako u tumačenju tako i u sprovođenju novih propisa.

"Samo kroz transparentnost, međusobnu saradnju i stabilnost možemo sačuvati povjerenje stranih državljana koji su Crnu Goru izabrali za svoj dom i biznis centar. Crnoj Gori su potrebni inostrani preduzetnici koji žele da posluju legalno i transparentno i obaveza države je im omogući podržavajući ambijent",  zaključio je Bader.