Predsjednik Advokatske komore Crne Gore Danilo Mićović medijima je uputio tekst primjedbi, predloga i sugestija na Nacrt Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Tu primjedbu Advokatska komora je uputila Ministarstvu pravde Crne Gore, u okviru Javne rasprave o tekstu Nacrta navedenog Zakona, piše Dan.

"Predložene izmjene pravdaju se usklađivanjem nacionalnog zakonodavstva sa EU Direktivom 2024/1260 i to sa članom 16 pomenute Direktive, međutim, ovako formulisana. odredba, naročito iz člana 1 Nacrta zakona, zapravo je suprotna članu 16 ove Direktive. Dakle, prepisan je samo dio člana 16 na način da mu se u potpunosti promijenio smisao i situacija u kojoj je moguće primijeniti mogućnost trajnog oduzimanja imovine na način predviđen članom 1 Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. 

Naime, članom 16 EU Direktive 2024/1260 propisano je kada i u kojim situacijama se može trajno oduzeti bogatstvo neobjašnjenog porijekla koje je povezano s kažnjivim postupanjem. Prvi uslov je da nije bilo moguće privremeno obezbijediti spornu imovinu kao i da postoje opravdani razlozi zbog kojih nije moguće bilo vođenje krivičnog postupka, da bi se moglo govoriti o mogućnosti oduzimanja imovine identifikovane u kontekstu istrage u vezi sa krivičnim djelom, i to pod uslovom da se nacionalni sud uvjerio da je identifikovana imovina stečena kažnjivim postupanjem počinjenim isključivo u okviru kriminalne organizacije i da bi to kažnjivo postupanje moglo direktno ili indirektno dovesti do znatne ekonomske koristi.

Član 16 EU Direktive takođe propisuje da bi pri utvrđivanju okolnosti od kojih zavisi da li bi trebalo oduzeti imovinu iz stava 1 člana 16 sud morao uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, uključujući dostupne dokaze i specifične činjenice koje mogu uključivati utvrđivanje da je vrijednost imovine u znatnoj nesrazmjeri sa zakonitim prihodom, da ne postoji vjerodostojno zakonito porijeklo imovine kao i da osoba čija se imovina oduzima mora biti povezana sa postojanjem kriminalne organizacije. Dakle oduzimanje bogatstva neobjašnjenog porijekla nije moguće osim za krivična djela izvršena u okviru kriminalne organizacije", navodi se, između ostalog,  u tekstu Advokatske komore koji potpisuje Danilo Mićović.

U dopisu navodi da predloženim rješenjem apsolutno nije predviđen postupak vraćanja ovako oduzete imovine ukoliko bi se u konačnom donijela oslobađajuća presuda protiv lica kome je nakon potvrđivanja optužnice trajno oduzeta imovina.

"Dakle, jasno je i da primjenom osnovnih standarda i principa zaštite ljudskih prava koji su garantovani Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i najnovijom praksom Evropskog suda za ljudska prava, oduzimanje imovine bez vodđnja krivičnog postupka i utvrđivanje krivice, a uz tvrdnju da je ta imovina nastala vršenjem krivičnog djela, neminovno vodi povredi pretpostavke nevinosti, a posljedično i povredi prava na imovinu, zbog čega smatramo sve predložene izmjene suprotne međunarodnom pravu i praksi međunarodnih sudova, kao i Ustavu Crne Gore", stav je Advokatske komore Crne Gore.

“Ukoliko bi se ovakvo rješenje usvojilo, ozbiljno bi bila narušena vladavina prava”

Advokatica Bojana Franović Kovačević za portal DAN je navela da ukoliko bi se ovakvo zakonsko rješenje usvojilo, ozbiljno bi bila narušena vladavina prava u Crnoj Gori i pravna sigurnost.

"Ukoliko bi se ovakvo zakonsko rješenje usvojilo, ozbiljno bi bila narušena vladavina prava u Crnoj Gori i pravna sigurnost. Nije tačno da se ovakvim odredbama usklađuje nacionalno zakonodavstvo sa pravom Evropske unije kako se to navodi od strane predlagača zakona, upravo je suprotno. U sistem uvodimo prije svega beustavna rješenja koja stvaraju nove probleme, komplikuju postojeće postupke i postojeća zakonska rješenja, i koja će u konačnom proizvesti štetu budžetu Crne Gore. Ono što je posebno važno je i nesporna činjenica  da je ovako formulisano rješenje o trajnom oduzimanju imovine u fazi potvrđivanja optužnice suprotno i Evropskoj konvenciji i praksi Suda u Strazburu. Zakon je već jednom mijenjan 2024. Godine i tada je navedeno da je isti usaglašen sa pravom EU pa je nedopustivo da se to sad ponovo radi na ovaj način, bez prave javne rasprave i bez pozivanja predstavnika advokatske profesije da učestvuje u radnoj grupi. 

Važeći zakon je i više nego dovoljan da se valjano sprovedu finansijske istrage. Ono što crnogorskom pravosuđu nedostaje nije još jedna, hiljadita izmjena zakona, već stručni kadar, prostorni kapaciteti i bolja organizacija unutar samih sudova. U ovom smislu mislim na organizacija usljed koje iskusne sudije neće napuštati svoje funkcije. Gubimo kadar, ne stvaramo novi, a uporno taj problem pokušavamo da riješimo izmjenama zakona. To nije rješenje.

U konačnom, da bi mogli da ograničite bilo koje pravo garantovano Ustavom Crne Gore, uključujući i pravo na mirno uzivanje imovine, morate imati predviđene jasne i precizne procedure, morate obezbijediti vođenje pravičnog postupka, i sve to mora biti usklađeno sa Ustavom CG i međunarodnim pravom i praksom, a to ovo zakonsko rješenje ne predviđa", kazala je advokatica Bojana Franović Kovačević za portal DAN.