Snimci odbjeglog osuđenika Miloša Medenice najvjerovatnije su plod vještačke inteligencije, smatraju stručnjaci. Kako bi takve situacije prevenirali, prepoznali, ali i adekvatno djelovali, oni ukazuju da je tu oblast neophodno regulisati zakonom.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Nekoliko minuta nečijeg govora i par fotografija dovoljni su da se kreira video za koji je teško utvrditi da nije pravi, kažu stručnjaci. Slučajevi u kojima poznati ljekari u videoporukama prodaju medikamente, a da to i ne znaju, odranije su poznati kao zloupotreba vještačke inteligencije.

I najnoviji zapisi odbjeglog osuđenika Miloša Medenice, prema mišljenju stručnjaka za tu oblast Dejana Abazovića i Ivana Boškovića iz Asocijacije menadžera bezbjednosti, najvjerovatnije su generisani vještačkom inteligencijom.

„Sa sigurnošću ne mogu reći ni jedno ni drugo, sa 100% sigurnošću, ali u svakom slučaju mislim da se ipak radi o vještačkoj inteligenciji, na bazi svega onoga što je meni dostupno i čime ja raspolažem", kazao je Abazović.

Za Ivana Boškovića, budući da je snimak došao iz potpuno nepouzdanih izvora, za njega je on a priori upitan, u najmanju ruku upitan.

"Ja nisam imao vremena da provjeravam da li je autentičan ili nije. Ono što mogu sigurno da kažem jeste da su mogućnosti vještačke inteligencije na tom nivou da mogu kreirati ovako realističan video. Da li je ovaj ili nije, to ne mogu sa sigurnošću da kažem“, kazao je Bošković.

Kako je teško prepoznati da li su neki video, fotografija ili tonski zapis autentični, treba sumnjati u njihovu vjerodostojnost, najprije ako dolaze sa društvenih mreža, kažu naši sagovornici. Tu oblast, ističu, treba urediti zakonom i za to, kao i za svaku drugu zloupotrebu, neko treba da odgovara.

Posljednji snimak Medenice Abazović smatra i najlošijim.

„Mislim da je ovo možda i najgori snimak u seriji svih ovih koji su u zadnje vrijeme izašli. To dokazuje da živimo upravo u vremenu tehnologije koju moramo posmatrati sa aspekta naše potrebe i obaveze da tu tehnologiju prepoznajemo i kroz određena zakonska ili regulativna rješenja, sa kojima ćemo ovakve situacije prevenirati i prepoznati kako bismo mogli adekvatno i da djelujemo", kazao je Abazović.

Bošković kaže da inicijative, postoje.

"Sigurno postoji udruženje za vještačku inteligenciju u Crnoj Gori. Postoji i jedna sjajna firma koja se u Crnoj Gori bavi upravo tehnologijom utiskivanja vodenog žiga u materijal koji se generiše vještačkom inteligencijom – nešto što bi moglo da pomogne u kasnijoj detekciji. Imamo lokalno i ekspertizu, imamo i neke korake, imamo i znanje. Sad ostaje onaj teži put – kako se kreira zakonska regulativa“, istakao je Bošković.

Kako bi se izborila sa zloupotrebama vještačke inteligencije, Južna Koreja bila je prva zemlja na svijetu koja je usvojila zakon.