Inflacija u zemljama Evropske unije (EU) u 2025. godini iznosila je 2,3 odsto, u zemljama eurozone dva odsto, a u Crnoj Gori 3,9 procenata – skoro duplo više nego u EU i zemljama eurozone, pokazuju podaci Eurostata i Monstata.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Glavni razlog za veći rast inflacije u Crnoj Gori u odnosu na EU, kako smatraju naši sagovornici, jeste rast zarada bez rasta produktivnosti, odnosno reforme poznatije kao "Evropa sad" 1 i 2.

Ekonomista Mirza Mulešković smatra da je glavni razlog za veći rast cijena u Crnoj Gori u odnosu na Evropsku uniju program reformi Evropa sad. "Evropa sad 1" je počela 2022. godine, a "Evropa sad 2" u novembru 2024. godine.

"Kada posmatramo inflaciju, treba da sagledamo podatke prije 2021. godine. Tu ćemo da vidimo da je inflacija u Crnoj Gori uvijek bila na nivou EU. Crna Gora se prvi put odvojila sa inflacijom 2022. godine, kada su počele reforme, odnosno administrativno povećanje zarada bez povećanja produktivnosti. Ista stvar se desila 2024. godine, što se odrazilo na podacima u 2025. godini i to jasno pokazuje da su reforme jedan od glavnih razloga koji su doveli do veće inflacije u odnosu na EU", rekao je Mulešković.

Istakao je da se to dešava jer smo administrativnim putem povećali zarade.

"Kada imamo veliki pritisak na tržište i veći opticaj novca na tržištu dolazi do rasta cijena. Osim reformi, jedan od razloga za rasta cijena kod nas je i 100.000 stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori, koji su dodatno napravili pritisak na tržište i povećali tražnju za proizvodima i uslugama", kazao je Mulešković.

Kako je dodao, država se borila protiv inflacije tako što je povećavala potrošnju.

"Povećanjem potrošnje povećali smo i cijene. Limitirane cijene su dovele do kratkoročnog pada cijena određenih proizvoda, a dugoročno do rasta cijena drugih", objašnjava Mulešković.

Ekonomista Stevan Gajević ukazuje da je EU u znatnoj mjeri proizvela dio inflatornih posljedica kroz niz strateških odluka koje nijesu bile dovoljno usklađene sa realnim ekonomskim kapacitetima.

"Iako se zvanično inflacija u EU prikazuje relativno niskom, brojni potrošači i medijski izvori ukazuju da je stvarna inflacija viša, prije svega zbog rasta cijena hrane, stanovanja i usluga, koje nose najveći ponder u svakodnevnoj potrošnji. Kako Crna Gora koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja, većina ovih spoljnih inflatornih efekata direktno se preliva i na domaće tržište. Crna Gora, pored uvozne inflacije, ima i snažne unutrašnje uzroke rasta cijena. Ključni domaći generatori inflacije ogledaju se u rastu zarada koji ne prati rast produktivnosti rada, niti adekvatan investicioni ciklus. Taj rast plata, htjeli to priznati ili ne, snažno je podstakao domaću tražnju u odnosu na prethodni period, što je neminovno dovelo do povećanja cijena. Dodatno, sezonska inflatorna očekivanja u turizmu, uz visoku uvoznu zavisnost, daju snažan doprinos cjenovnim skokovima, posebno tokom ljetnjih mjeseci", pojašnjava Gajević.

Ako posmatramo po sektorima, kako je dodao, u Crnoj Gori je najizraženiji rast cijena kod prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, lijekova i medicinskih dodataka, kao i u sektoru usluga i građevinarstva.

"Kod prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, rast cijena je direktna posljedica visoke uvozne zavisnosti, povećanih transportnih troškova i rasta trgovačkih marži. Ovaj segment inflacije najteže pogađa životni standard građana, jer hrana i osnovne potrepštine čine najveći dio mjesečne potrošnje domaćinstava. Manje vidljiv, ali dugoročno još problematičniji, jeste rast cijena farmaceutskih proizvoda i lijekova, koji u mnogim slučajevima nadmašuje rast cijena istih ili sličnih proizvoda u EU i regionu. Sektor usluga u turizmu, kao i kontinuirani rast cijena nekretnina i građevinskih radova, dodatno pojačavaju ukupni inflatorni pritisak i značajno utiču na statističke pokazatelje inflacije", kazao je Gajević.

Neophodne dugoročne strukturne mjere

Po mišljenju Mirze Muleškovića, jedina prava mjera koja je u Crnoj Gori sprovedena u dijelu borbe protiv rasta cijena jeste to što nije došlo do poskupljenja električne energije.

"U EU je inflacija dominantno generisana rastom cijena energenata. Mi nismo imali taj problem. Ali moramo biti svjesni da će morati da dođe do rasta cijene struje. To je tržišna roba i kada dođe do povećanja cijene, doći će do opšteg rasta cijena. Jedini način da se spriječi veća inflacija jeste jačanje domaće proizvodnje i diversifikacija ekonomije. Da smo ulagali u proizvodnju, umjesto u potrošnju, kada je počeo globalni problem sa inflacijom, mogli smo kasnije subvencijama da utičemo na cjenovnu politiku. Ovako ćemo i dalje da zavisimo od stanja na međunarodnom tržištu i da imamo problema sa inflacijom", rekao je Mulešković.

Gajević ističe da borba protiv inflacije zahtijeva dugoročne strukturne mjere, a ne kratkoročne administrativne intervencije.

"Ključni pravac mora biti povećanje produktivnosti kroz ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu, digitalizaciju i modernizaciju javnog sektora i privrede. Neophodno je krenuti od najvećeg potrošača – države – i izvršiti ozbiljnu racionalizaciju budžetske potrošnje, posebno u dijelu tekućih rashoda. Državni budžet i dalje nema funkcionalne mehanizme kontrole, a dodatni problem predstavlja činjenica da Fiskalni savjet još uvijek nije izabran, niti postoje jasne naznake kada će početi sa radom", rekao je Gajević.