Nedavna Vladina odluka kojom se mijenjaju kriterijumi za dobijanje Luče, prema kojoj se osim odličnog uspjeha traži i odličan rezultat na eksternoj provjeri znanja, izazvala je oprečne reakcije u javnosti. Školske 2024/2025. bilo je 885 luča, od čega je na završnoj provjeri znanja sve petice imalo 70 učenika. Naši sagovornici, s jedne strane, kažu da bi vladina mjera mogla smanjiti hiperprodukciju luča dok drugi ipak strahuju da bi taj jedan ispit zbog treme ili stresa mogao poništiti sav dotadašnji trud.

Foto: Ilustracija/ AI generated

Učenici trećeg razreda podgoričke Gimnazije Matei Raković ne sviđaju se nova pravila po kojima za diplomu Luča neće biti dovoljan odličan uspjeh već će se vrednovati i ocjena s maturskog ispita.

"Mislim da će to stvoriti pritisak među učenicima zato što će stalno da razmišljaju o tome kako taj jedan test može da im uništi sve ono što su godinama gradili i upravo taj dodatni stres i trema mogu da im otežaju da pokažu koliko zaista znaju na maturskom ispitu", kaže ova učienica.

Matea kaže da je u njenoj školi mnogo odličnih učenika, te da nekada Luču dobijaju i oni koji je ne zaslužuju. Da nije uvijek bilo tako, priča nam pedagog Radoje Novović. Nekad su se, kaže, i ocjena i nastavnici više cijenili, a danas svaki roditelj želi da njegovo dijete bude najbolje.

"Moje mišljenje je da roditelji danas neopravdano vrše pritisak na nastavnike da ocjene budu što bolje. U socijalizmu, dok sam ja bio učenik, to je bilo nemoguće. Mogli su ljudi da se sude oko njive ili ne znam čega, ali ocjena nastavnika bila je neprikosnovena", kaže Novović.

A među roditeljima podijeljena su mišljenja o novim pravilima. Uglavnom su pozitivne reakcije, ali ima i negativnih.

"U smislu da je to preveliki pritisak za djecu, da možda taj jedan dan ne bi trebalo da utiče na ukupnu ocjenu i postignuće djece. Može se reći da bismo nekako da promijenimo sistem, ali ne znamo kako", kaže Kristina Mihailović iz Udruženja roditelji.

Da se nešto mora mijenjati, smatraju i profesori. Ističu kako nije rijedak slučaj da lučonoše ne pokazuju dobre rezultate na različitim testiranjima i prilikom upisa na fakultet.

"Tako da je, s te strane, sigurno nužno nešto drugačije postaviti kod dodjele Luče. S druge strane, naravno da rezultati na maturskom ispitu i taj jedan dan nikako ne bi smjeli da budu nešto što nosi prevagu", kaže profesor biologije i član Upravnog odbora Prosvjetne zajednice Petar Špadijer.

Iako ne spore da nova pravila mogu stvoriti dodatni pritisak za djecu, naši sagovornici kažu da učenici koji su bili odlični tokom školovanja takav rezultat trebalo bi da pokažu i na završnom ispitu.

"Ako ćemo da gledamo sa strane usvajanja znanja na način koji je zaista adekvatan, onda mislim da tu teško mogu neke stvari da se poljuljaju", ocjenjuje Mihailović.

"Mnoga istraživanja pokazuju da učenici koji su stvarno dobri u mnogim oblastima, oni će to objektivno pokazati i na maturskom ispitu. Mada bi možda maturski ispit trebalo organizovati na način da se te stresne situacije koje mogu da onemoguće objektivan prikaz smanje", dodaje Novović.

Da bi trebalo mijenjati koncepciju maturskog ispita, smatraju i učenici i profesori.

"Maturski ispit ne bi smio da bude trenutak kad se učenicima traži ono što ne znaju, nego da se koncipira tako da pokaže da su ti učenici u prethodnom školovanju usvojili neka osnovna znanja koja će im služiti u daljem školovanju",kaže Špadijer.

"Da se više i pravednije cijeni zalaganje učenika tokom školovanja jer se na taj način najbolje vidi ko je konstantno radio tokom tih godina. Takođe, jedno od mogućih rješenja, po mom mišljenju, je da se ukine maturski i da se uvedu prijemni ispiti u srednjim školama i na fakultetima", dodaje Matea.

Iz Vlade je najavljeno da će nova pravila za dobijanje Luče važiti od naredne školske godine.