Neizvjesno je kada će se Ustavni sud Crne Gore izjasniti o dvije inicijative za ocjenu ustavnosti sankcija uvedenih Rusiji, odnosno na Zakon o restriktivnim mjerama. Iz Ustavnog suda "Danu" su kazali da ne znaju kada će se ove inicijative naći na dnevnom redu.

Foto: Ilustracija/ AI generated

“Ustavni sud Crne Gore, u skladu sa Planom i programom rješavanja predmeta za ovu godinu, trenutno rješava predmete iz 2018. godine, kao i grupu predmeta koji su već u radu iz prethodnih godina. Kako dva predmeta koji su predmet vašeg interesovanja potiču iz 2022. godine, to je i razlog zašto o njima još nije odlučeno. U ovom trenutku ne možemo reći kada će biti razmatrani ovi predmeti, jer to zavisi od dinamike rješavanja predmeta koji su već u radu, popunjavanja Službe za normativu i kompleksnosti samog slučaja”, odgovorili su “Danu” iz Ustavog suda.

Prof. dr Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, ocjenjuje u izjavi za “Dan” da razlog nerješavanja predmeta, posebno ustavnih žalbi, leži u zatrpanosti Ustavnog suda.

“Ja sam podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti nekog člana Zakona o parničnom postupku, jedna čista situacija, i tri godine sam čekao na odluku. Ovaj sastav Ustavnog suda, kao i mnogi prije njega, bio je pomalo pristrasan. Prije godinu bilo je 3.000 neriješenih predmeta pred Ustavni sudom. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u dva maha je obavještavao Ustavni sud i nadležne organe Crne Gore (Skupština, Vlada…) da je ustavna žalba u ustavnopravnom sistemu Crne Gore nedjelotvoran pravni lijek zbog toga što se na njeno rješavanje čeka po četiri-pet godina. Tada je rečeno da se građani Crne Gore mogu direktno obraćati sudu Strazburu”, podsjeća Mitrić.

On smatra da Crna Gora generalno pati zbog sporog rada svih sudova, “počev od Osnovnog pa ćeraj do Vrhovnog”.

“Latini su davno rekli: Spora pravda je nikakva pravda”,  zaključuje Mitrić.

Ustavnom sudu su još 2022. godine predate inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine. Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.