Politička scena u Sjevernoj Makedoniji ponovo je usijana, a ovoga puta u centru pažnje nije spoljnopolitičko pitanje, već ogromna količina zaplijenjene marihuane koja je pokrenula lavinu optužbi između aktuelne vlasti i opozicije.

 Foto: Ilustracija/ Pixabay

Nakon pisanja tamošnjih medija da je prvobitno zaplijenjena 21 tona droge direktno povezana s kompanijom bliskom Socijaldemokratskom savezu Makedonije (SDSM) i bivšim premijerom Zoranom Zaevim, slučaj je prerastao u prvorazrednu političku aferu.

Situacija je eskalirala nakon što je aktuelni premijer Hristijan Mickoski iznio šokantnu procjenu da bi ukupna količina zaplijenjene droge mogla dostići nevjerovatnih stotinu tona. Ove tvrdnje dodatno su podgrijale sumnje da je riječ o organizovanom kriminalu pod pokroviteljstvom bivših struktura vlasti.

Na ove navode hitno je reagovao i sam Zoran Zaev. U objavi na svojoj Fejsbuk stranici, bivši premijer je oštro demantovao bilo kakvu povezanost sa zaplijenjenom drogom, nazivajući optužbe „lažima, klevetama i zloupotrebom njegovog imena“. Zaev je zatražio javno izvinjenje, ističući da vladajuća stranka već pet godina, od njegove ostavke, vodi kampanju protiv njega iznoseći neistine. On je čitavu situaciju okarakterisao kao „insceniranu dramu“ čiji je cilj politički obračun, a ne borba protiv kriminala.

Analizirajući situaciju u razgovoru za Euronews Srbija, politički analitičar iz Sjeverne Makedonije Petar Arsovski ističe da se brojke o zaplijenjenoj marihuani neprestano mijenjaju i rastu.

„Već je količina zaplijenjene marihuane u međuvremenu dostigla 40 tona. Najava premijera Mickoskog da bi zapljena mogla stići do 100 tona je tačna, jer u principu, kada se napravi ulje od kanabisa, ostaju list i cvijet. Koliko smo vidjeli po medijima, ne zna se da li se to čuva kako treba, da li završi na crnom tržištu i slično“, objašnjava Arsovski, podsjećajući da je proizvodnja medicinskog ulja od kanabisa u ovoj zemlji legalna već nekoliko godina, što podrazumijeva postojanje većih zaliha sirovine.

Politički ping-pong bez konkretnih dokaza

Dok aktuelna vlast tvrdi da su ovi događaji direktan rezultat „kartelske politike“ bivše vlade SDSM-a, javnost i dalje čeka konkretne dokaze. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovodi opsežnu istragu i najavljuje ulazak u sve fabrike za preradu marihuane kako bi se utvrdilo vlasništvo i eventualne nepravilnosti.

Arsovski upozorava da je trenutno teško utvrditi faktičko stanje jer se sve brzo pretvorilo u „politički ping-pong“ između vlasti i opozicije.

 
„Još nije jasno, malo informacija ima u javnosti oko toga da li se radi o zapljeni legalne količine marihuane koja je ostala od proizvodnje, a koja se ne čuva kako treba, ili se radi o nekoj količini koja je u principu bila namijenjena crnom tržištu“, navodi analitičar.

Komentarišući moguću umiješanost Zorana Zaeva, s obzirom na to da je prije političke karijere bio biznismen s velikim brojem firmi, Arsovski ne isključuje mogućnost da je nekada bio uključen u ovaj biznis, ali naglašava da trenutne optužbe djeluju politički motivisano.

„Ukoliko dokazi postoje, mi ih nijesmo vidjeli. U ovom trenutku to su pres-konferencije opozicije i vlasti, gdje optužuju jedni druge za kartelska udruživanja. Ministarstvo unutrašnjih poslova nije objavilo nikakve konkretne podatke o tome o kojim se ljudima radi“, dodaje on.

Srpska veza i problem „logističke podrške“

Posebnu dimenziju ovom slučaju daje povezanost akcije u Makedoniji s nedavnom zapljenom pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca. Postavlja se pitanje kako je moguće da tolika količina droge pređe državnu granicu neprimijećeno, s obzirom na postojanje skenera i carinskih kontrola.

Arsovski smatra da je takav poduhvat teško izvodljiv bez određene „pomoći“ iznutra.

„Pretpostavka je da to nije jedina količina marihuane koja je prošla iz Makedonije u Srbiju. Ukoliko se to dokaže, teško je zamisliti da je to moguće bez makar nekakve logističke podrške na samom graničnom prelazu“, ocjenjuje sagovornik.

Vlasti u Skoplju najavile su da je jedan bivši ministar promijenio protokol za uzgajanje i proizvodnju ulja, čime je navodno omogućeno firmama da skladište marihuanu na neadekvatan način, što je stvorilo „sivu zonu“ pogodnu za malverzacije.

Međutim, ova afera mogla bi imati dalekosežne posljedice po industriju medicinskog kanabisa u Sjevernoj Makedoniji, koja je svojevremeno najavljivana kao velika razvojna šansa. Problem leži u zakonskoj regulativi koja dozvoljava samo proizvodnju ulja, dok ogromne količine biomase (cvijeta i lista) ostaju neiskorišćene na plantažama, bez legalnog načina za izvoz ili uništavanje.

„Taj veliki ostatak će uvijek biti pritisak za crno tržište ukoliko država ne nađe neki sistem da se taj ‘škart’ ili spali u MUP-u ili izveze u neku zemlju gdje je prodaja marihuane legalna“, objašnjava Arsovski.

Na pitanje da li je ovo kraj industrije kanabisa u toj zemlji, analitičar zaključuje da su obje opcije moguće – ili potpuni „krah“ i gašenje velikog broja firmi ukoliko se dokaže sistemska zloupotreba, ili „resetovanje“ industrije ako se ispostavi da je riječ o izolovanim slučajevima kriminala.